SARAJEVO, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH smatra da za znatno kašnjenje sa pripremama za smanjivanje posljedica ulaska Hrvatske u EU najveću odgovornost snose institucije na nivou BiH.
Ovo ministarstvo je, u načelu, saglasno sa ocjenom ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića da je BiH znatno zakasnila sa tim pripremama, ali i napominje da je za uspješan sistem potrebno jasno razgraničiti ovlaštenja.
“Potrebno je i tražiti odgovornost onih koji svoja ovlaštenja ne realizuju korektno i na vrijeme, što je u ovome slučaju prije svih nivo BiH”, rečeno je u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Kabinet ministra Jerka Ivankovića – Lijanovića prihvata činjenicu da BiH u kašnjenju priprema za smanjivanje posljedica ulaska Hrvatske u EU i da se to kašnjenje mjeri godinama, ali tvrdi da je razlog to što vlast na nivou BiH nije učinila ono što je u njenoj nadležnosti.
“Nemoguće je sistemski djelovati u situaciji kada na nivou BiH nije usvojen gotovo ni jedan strateški dokument /strategije, operativni programi/ koji je neophodan za integralnu akciju svih raspoloživih resursa i svih uključenih institucija.
Bez odgovarajućih aktivnosti na nivou institucija BiH – entiteti, kantoni i opštine nisu u mogućnosti da provode svoj dio obaveza koji proizlaze iz strateških odgovora”, stoji u odgovoru resornog federalnog ministarstva Srni.
Kabinet ministra Lijanovića navodi da je tačno, kao što to tvrdi i Šarović, da za stvaranje preduslova za izvoz mlijeka, mesa i jaja u Hrvatsku /ali ne samo tih proizvoda, nego i drugih proizvoda životinjskog porijekla, i ne samo u Hrvatsku nego cijelu EU/ nisu odgovorne samo institucije BiH, nego i entiteti i kantoni.
“Ali, kada pogledate koje poslove rade vlasti u drugim zemljama, jasno je da najveći dio tih poslova, a time i odgovornosti za stvaranje preduslova, pripada vlasti na nivou države”, smatraju u federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Oni kao primjer navode pitanje izvoza proizvoda životinjskog porijekla i podsjećaju da je, na inicijativu ministra Lijanovića, donesen dokument pod nazivom “Mapa puta sa ciljem stvaranja uslova za izvoz proizvoda životinjskog porijekla”, koji je urađen još polovinom 2010. godine.
Realizacija ovog dokumenta intenzivirana je tek u nekoliko prethodnih mjeseci iako je odlučne aktivnosti bilo moguće preduzeti odmah po njegovom donošenju, prije dvije godine.
U okviru navedenog dokumenta postoji 13. aktivnosti, ali za realizaciju bilo koje od njih, prema pravilu, najprije mora djelovati nivo institucija BiH /prilagođavanje pravnog okvira, uspostavljanje akreditacionog tijela, obezbjeđenje koordinacije entitetskog i kantonalnog nivoa/, a tek potom mogu djelovati entiteti i kantoni, u skladu sa dodijeljenim dijelom poslova iz svake aktivnosti.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nedavno je u Parlamentarnoj skupštini BiH izjavio da je “BiH znatno zakasnila sa pripremama za smanjivanje posljedica ulaska Hrvatske u EU” i da se to kašnjenje “može mjeriti ne mjesecima nego godinama”.
Šarović je ocijenio i da “za stvaranje preduslova za izvoz mlijeka, mesa i jaja u Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU nisu odgovorne samo institucije BiH, već i entiteti i kantoni”. Srna