BANJALUKA, Da cvijeće, osim prigodnog poklona za 8. mart, može biti i dobar izvor prihoda, pokazuje podatak da je iz BiH prošle godine izvezeno cvijeća u vrijednosti od 3,9 miliona KM.
Uprkos tome još ni izbliza ne koristimo potencijal uzgoja ukrasnog bilja.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je prošle, u odnosu na period od prije pet godina, povećala izvoz cvijeća i ukrasnog bilja za skoro pet puta, dok je u istom vremenu zabilježen znatan pad njegovog uvoza u zemlju.
Naime, iako je uvoz gotovo četiri puta teži od izvoza, jer podaci ukazuju da je BiH samo prošle godine uvezla 15 miliona KM vrijedno cvijeće i ukrasno bilje, iz analize podataka Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) se jasno vidi da domaći proizvođači sve značajnije koriste odličan potencijal zemlje, te sklapaju dobre izvozne poslove.
Tako je BiH prošle godine izvezla cvijeća u vrijednosti 3,9 miliona KM, što je znatna promjena spoljnotrgovinske slike u ovoj oblasti u odnosu na 2008. godinu, kada je izvezeno cvijeća i ukrasnog bilja u vrijednosti 800.000 KM, a uvezeno čak 20,1 milion KM.
BiH danas najviše izvozi rezano cvijeće, cvjetne pupoljke, te ostale biljke sa korijenjem i voćne sadnice, a zemlje u koje najviše izvozi su Crna Gora i Hrvatska.
S druge strane, najviše uvozi iz Holandije, Italije i Hrvatske, i to uglavnom svježe rezano cvijeće, žive biljke, voćne sadnice i sjemeno cvijeće.
Predrag Ćetojević, predsjednik Udruženja registrovanih proizvođača i prometnika sadnog materijala i vlasnik firme “Lotus”, koja se bavi proizvodnjom i prodajom cvijeća, ocijeno je da je evidentno da se sve više ljudi u BiH zbog krize, gubitaka svojih matičnih poslova, počinje baviti proizvodnjom cvijeća i ukrasnog bilja.
Ipak, kako je istakao, ova ekspanzija donosi sve veće crno tržište i velike probleme onim proizvođačima koji igraju na fer način.
“U RS je registrovano svega desetak proizvođača cvijeća, a na svakog od njih dođe oko stotinu neprijavljenih. Njih je naročito mnogo na području Šamca, Obudovca i Lijevče polja. Njihov rad na divlje je ogroman problem za nas koji radimo po svim pravilima, jer uz sve izdatke ne možemo postići odgovarajući stepen konkurentnosti”, objasnio je Ćetojević.
On je dodao da domaće proizvođače cvijeća muči i neizvjesnost koju donosi skori ulazak Hrvatske u EU.
“Trenutno ne znamo da li ćemo i kako ćemo moći izvoziti u Hrvatsku. Broj proizvođača se stalno povećava, ponuda raste, stvara se višak proizvoda, sa kojima nećemo znati kuda”, rekao je Ćetojević, dodavši da ovakvi novi trendovi mogu dovesti do toga da cijene na domaćem tržištu i kvalitet proizvedenog cvijeća budu smanjeni.
Prema njegovim riječima, uzgoj cvijeća i ukrasnog bilja zahtjevan je posao, koji zahtijeva kontinuiranost, intenzivnost, velika ulaganja i angažman.
Međutim, kako kaže, s druge strane, podneblja u BiH imaju jako dobre prirodne preduslove za bavljenje ovom proizvodnjom.
Stručnjaci inače ocjenuju da cvjećarstvo kao specifični dio poljoprivredne proizvodnje, tvrde da BiH ima sve preduslove za bavljenjem ovim vidom proizvodnje, te da zbog dobrih klimatskih uslova i dužine vegetacionog perioda BiH ima dobre uslove za plantažnu proizvodnju cvjeća u plastenicima i na otvorenom prostoru. Nezavisne novine
