Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Veliki trgovinski lanci ugrožavaju agroindustriju

Veliki trgovinski lanci ugrožavaju agroindustriju

adminadmin25. Februara 2013. — 06:30Nema komentara4 minute čitanja

trgovinski lanciBRISEL, Netržišno poslovanje velikih trgovinskih lanaca i njihovo ucjenjivanje dobavljača prijete da ugroze sektor poljoprivrede i industriju hrane, saopštilo je savjetodavno tijelo EU Evropski ekonomski i socijalni odbor (EESC).
Najčešći oblici pritiska su snižavanje maloprodajnih cijena bez nekog posebnog razloga, kašnjenja u plaćanju i jako dugi rokovi plaćanja. Međutim, odnos trgovaca i dobavljača karakterističan je najviše po prevaljivanju troškova reklamiranja na dobavljače, kao i po retroaktivnom snižavanju cijena proizvoda u slučaju da se nisu prodavali kako se to očekivalo. Ovo tijelo koje okuplja predstavnike civilnog sektora traži od Komisije da reaguje i poveća transparentnost strukture cijena i rabata kako bi se saznalo koliko proizvođač zaista dobija za svoje proizvode.
“Neravnoteže na tržištu utiču i na potrošače i na snabdjevače”, saopštio je EESC zatraživši da budu zaustavljeni ovi dramatični trendovi koji su eskalirali u krizi. Primjećuje se da su žrtve politike lanaca samo dobavljači iz sektora hrane, ali ne i drugih proizvoda, i da kršenje ugovora ne postoji između dobavljača i poljoprivrednih proizvođača.
Generalno, između trgovaca i ponuđača dominiraju dvije vrste odnosa. Prvo, svi troškovi poput reklama, promocije robe, distribucije i skladištenja su na snabdjevačima robom. Lanci to postižu tako što nameću razne troškove, kao što su nadoknade za veću vidljivost robe ili troškovi za promotivne liflete.
Druga vrsta zloupotrebe je u tome što trgovinski lanci svoje poslovne rizike takođe prebacuju na dobavljače. U praksi to podrazumijeva izmjenu već dogovorenih cijena u zavisnosti od toga koliko se dobro proizvod prodavao.
Dobavljači prihvataju ovakve uslove jer nemaju izbora. Proizvode ne mogu da plasiraju mimo trgovinskih lanaca, zbog čega i potpisuju ugovore nadajući se minimalnom profitu. Pošto se svi lanci ponašaju isto, teško je odlučiti sa kojim lancem je bolje sarađivati.
“Činjenica je da nekoliko trgovinskih lanaca kontroliše većinu tržišta i nameće svoje uslove snabdjevačima. Sloboda ugovaranja je ideja koja postoji samo na papiru”, smatra EESC. Odbor koji čini više od 300 članova, među kojima su organizacije civilnog društva, ocjenjuje da je riječ o oligopolu koji izaziva poremećaje na tržištu i naširoko ugrožava kupovnu moć potrošača.
U izvještaju se navodi da u svakoj zemlji najveći lanci čine oligopol. Oligopol na tržištu postoji kada ima samo nekoliko prodavaca, a puno kupaca.
Odbor navodi da nema sumnje da članovi ovih oligopola predstavljaju jedan drugom konkurenciju, ali isključivo preko leđa njihovih klijenata, a naročito malih i srednjih preduzeća. Kupci su u boljoj poziciji budući da više mogu da biraju.
“EESC želi da stane na put takvom ponašanju”, kaže Igor Šarmir iz Udruženja poslodavaca Slovačke, koji je izvjestilac EESC za sektor velikoprodaje.
Iako je Evropska komisija ustanovila Visoku radnu grupu za bolje funkcionisanje lanca snabdijevanja hranom, učesnici dosad nisu mogli da se dogovore o osnovnim principima borbe protiv nelojalne konkurencije.
Samoregulacija nije dala rezultata ni na nivou EU, ni na nacionalnom nivou. EESC zato traži da se donese obavezujući pravni dokument što hitnije kako bi se ohrabila fer konkurencija i da se reaguje protiv nezakonitih oligopola.
Od Komisije se traži da se pozabavi ozbiljnije uticajem oligopola, a kao konkretna mjera predlaže se veća transparentnost u sistemu rabata. Kako je predloženo, treba natjerati lance da u računicu konačne cijene ubace sve troškove kako bi se vidjelo koliko tačno proizvođač dobija za svoje proizvode.
EESC takođe traži da Komisija nadležnim tijelima za konkurenciju pošalje jasne instrukcije o metodologiji računanja relevantnog tržišta kako bi uzeli u obzir sve dobavljače hrane na tom tržištu, a ne isključivo nacionalne.
Naime, napori farmera i prerađivača u nekim članicama da se organizuju kaznile su nacionalne komisije za zaštitu konkurencije jer su takve radnje ocjenjivale samo u odnosu na nacionalno tržište.
Nekonkurentske prakse koje veliki trgovinski lanci nameću dobavljačima hrane utiču da neki dobavljači ne mogu ni da ispune uslove za ulazak na police velikih lanaca. Posljedica toga je pad agrosektora u nekoliko zemalja.
Pojedine zemlje koje su nekada mogle same da proizvedu dovoljno hrane za sebe sada više nisu bezbjedne po pitanju ponude hrane.
Prema istraživanjima tržišta, 84% evropskih snabdjevača velikih lanaca bilo je žrtva kršenja ugovora u 2009. godini. Više od tri četvtine njih dobilo je prijetnje da će im proizvodi biti skinuti sa polica ako marketima ne plate nerazumno veliku maržu.
Oko dvije trećine njih ili 63% doživjelo je snižavanje cijene njihovih proizvoda bez valjanog komercijalnog razloga, a dvije trećine dobavljača bilo je prinuđeno da dodatno plaća za usluge koje nikada nisu dobili.  EurActiv.rs

agrokor dobavljaci evropski ekonomski i socijalni odbor maloprodajne cijene trgovinski lanci vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU Srbiji u toku konkursi za zapošljavanje u Njemačkoj, Libiji, Japanu
Sljedeći članak Hibridni audi troši litar i po na sto kilometara?! (video)

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.