Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    „Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

    18. Februara 2026. — 19:00

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48

    Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

    18. Februara 2026. — 13:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Uzgoj kafe na udaru klimatskih promjena

    19. Februara 2026. — 09:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kako strana ulaganja siromašne zemlje mogu učiniti još siromašnijim

Kako strana ulaganja siromašne zemlje mogu učiniti još siromašnijim

adminadmin24. Februara 2013. — 12:54Nema komentara6 minuta čitanja

ulaganjeBEOGRAD, Trka za stranim kapitalom postala je vodeća regionalna disciplina, a prebrojavanje ko ima više inostranih investitora važi za jedno od mjerila uspješnosti vlada iz okruženja. Pojedini ekonomisti na ovo pitanje gledaju kroz drugačije naočale: strana ulaganja – da, ali ne kao jedini oslonac privrede, jer takva politika dugoročno gledano siromašne zemlje čini još siromašnijim. Kako gledaju na ovu tematiku stručnjaci iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda, u penziji, kaže da je Srbija praktično bez sopstvene akumulacije, a zemlja koja ne štedi i ne formira sopstvenu akumulaciju ne može drugačije da se razvija nego orijentacijom na strane investicije. On ne poriče da tu “vrebaju” negativni efekti:

– Očigledan i neporeciv rizik postoji i sve zavisi od toga koja vrsta investitora dolazi. Mi smo imali jedan broj onih koji su bili “leteći”. Ulijetali su u Srbiju, na brzinu ostvarivali zarade i jednako brzo se povlačili. Takvi su zaista opasni. Mogu silno da zaljuljaju cijeli sistem i ugroze privredu u cjelini. Ali, ako bismo mogli da privučemo one koji ovdje dolaze da grade grinfild investicije i koji imaju dugoročne planove, to bi bilo veoma dobro. Ne vidim drugi način na koji bi se preokrenula ova očajna ekonomska situacija osim tako, ali se bojim da nas ni ta “buva neće ujesti”.

Ako se strane investicije sastoje uglavnom od prodaje preduzeća, a što je velika većina stranih investicija u zemljama regiona, takva baza ne može da razvije privredu, smatra Jože Mencinger, profesor ekonomije iz Ljubljane.

– Šta preostaje kada sve prodaš? Čitavo stanovništvo se pretvara u radnu snagu. Investicije nas, dakle, vraćaju u polukolonijalno društvo – kaže Mencinger. – Već od 2005. godine odliv neto profita u novim članicama EU veći je od deficita platnog bilansa. U vrijeme krize, poslije 2009. godine odliv kapitala preko računa investicija čak je tri do četiri puta veći od priliva stranih investicija. Prednosti, o kojima se mnogo priča, kao što su tehnološki napredak, povećanje konkurentnosti i slično, uglavnom su reklamne priče. I sam vjerujem da firma koju prodate multinacionalnoj kompaniji postaje efikasnija, ali u čiju korist?

Mencinger ne vjeruje da su posredni ili “spillover” učinci prodaje samo korisni, u šta “vjeruje” većina ekonomista, a pogotovo mnogi političari i sve međunarodne finansijske institucije. A na pitanje šta bi onda bila prava “mjera” stranih investicija u kriznoj situaciji, odgovara da to zavisi od stanja u pojedinim privredama, ali da o obimu odlučuje druga strana. U opštoj krizi, kaže, neće ih biti mnogo, uprkos svim pogodnostima koje im se daju.

Profesor Ekonomskog fakulteta iz Zagreba i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ocjenjuje da politika koja kreira atmosferu da je rješenje u stranim investicijama zapravo stvara alibi za ono šta ona treba da radi:
– Već 300, 400 godina, otkako su stvorene nacionalne države i vlade, njihov je zadatak da stvaraju uslove za domaću proizvodnju i domaće investicije. Naše vlade nisu sposobne da stvore uslove za domaće investitore, ne stvaraju domaći kapital, pa rješenje nalaze linijom manjeg otpora u stranom kapitalu.

Jurčić kaže da nije protivnik stranog kapitala, i da on treba da dolazi, ali u skladu sa nacionalnom ekonomskom strategijom. Stranci se pozivaju tamo gdje ne može da se zaokruži proizvodnja i gdje sami ne možete da iskoristite resurse, jer oni imaju ono što vama nedostaje. Najveći dio ekonomije, ipak, treba da se bazira na domaćem radu, kapitalu i zemlji. Kada dođe strani investitor i zaposli onaj dio ljudi koji mi ne možemo da zaposlimo, to je u jednu ruku dobro, navodi on, ali kaže da na drugoj strani treba gledati koliko je dohotka izneseno. Irska, Češka i Slovačka su primjeri gdje strani investitor po osnovi vlasništva može da iznosi profit iz zemlje, a to je iznošenje nacionalnog dohotka. Po procjeni ovog ekonomiste, iz Srbije i Hrvatske iznosiće se sve više nacinalnog dohotka, a unosi se malo. Iz Hrvatske se, recimo, godišnje iznosi oko dvije milijarde evra nacionalnog dohotka, a ne unese se ni približni dio, možda 10 odsto od toga.

Amerika, Evropa i Japan izlazili su iz kriza tako što su javnu potrošnju podigli na deficitu, navodi Jurčić. To je javni dug, ali su ostvarili svoju proizvodnju i zaposlenost, a nama poručuju da to ne smijemo da radimo, već će oni doći sa svojim kapitalom i izvući nas iz krize. Ekonomske patriote u SAD govorile su “kupujte američko”, Širak je išao da obnavlja vozni park policije, a u stvari je iz deficita naručivao “renoe” i “pežoe”.
O različitim aršinima kada se dijele ekonomski savjeti bavi se i norveški ekonomista Erik Reinert koji u svojim analizama navodi da bogate države imaju tendenciju da siromašnima nameću teorije koje one same niti koriste, niti su ikada koristile. Sve zavisi, kaže, od toga da li savjete daju sopstvenoj djeci ili onoj u Africi.

ZNANjE JE LIJEK
Tražiti zemlje uzore, prema Jurčiću je greška: – Prije smo se pozivali na Irsku koja je privukla mnogo investicija, a kada je stigla kriza i uslovi se pogoršali, stranci su pobjegli gdje im je bilo jeftinije, ostavljajući Irce kao ribu na suvom. Dugoročna stabilnost svake ekonomije zasniva se na domaćoj. Zadatak naših država je da obrazuju ljude da ovladaju tehnologijama kako bi se domaći resursi iskoristili na najefikasniji način u svoju korist. Stranac dolazi sa znanjem kako da iskoristi naše resurse koje mi ne znamo da koristimo, ali u njegovu korist.

NE ZABORAVITI “ARGENTINSKO ČUDO”!

Ekonomista Jovan B. Dušanić u svojim analizama navodi primjer reformi u Argentini koje je, po receptu MMF, sprovodio ministar finansija Domingo Kavalo i o kojima se govorilo kao o argentinskom ekonomskom čudu: “I u Argentini su investitorima takođe bile date nevjerovatne poreske olakšice – oslobađanje od poreza na 10, 15, 25 godina ili potpuno oslobađanje na pet godina, a sljedećih 10 godina 80 odsto oslobađanje od poreza. Na taj način je za samo nekoliko godina iznos profita koji je izvezen iz Argentine bio veći od iznosa koji su investitori uložili u argentinsku privredu. Kada je krajem 2001. došlo do kraha argentinskog ekonomskog čuda, narodnog bunta, obaranja vlade i odustajanja od diktata MMF-a, Domingo Kavalo je pobjegao iz zemlje.”     Novosti

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
ekonomisti investiranje siromasne zemlje strani kapital top uspjesnost vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBin Ladeni grade najvišu zgradu
Sljedeći članak Šta Todorić planira sa Merktorom

Povezani članci

NOVOSTI 04 minute čitanja

Mljekari iz Republike Srpske nezadovoljni, kriza će potrajati mjesecima

Svijet 02 minute čitanja

Uzgoj kafe na udaru klimatskih promjena

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

18. Februara 2026. — 19:0002 minute čitanja

SARAJEVO – Želja da odradi sezonski posao i zaradi novac za more dovela ga je…

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:15

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

18. Februara 2026. — 13:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.