BEOGRAD, Očekujemo da se do kraja godine inflacija vrati u granice cilja i stabilizuje na niskom nivou, čime će NBS na najbolji način pomoći privredi da povećava proizvodnu i investicionu aktivnost, a građanima da očuvaju kupovnu moć.
Nastojaćemo da održimo i ojačamo finansijsku stabilnost i obezbijedimo normalno funkcionisanje deviznog tržišta, uz domaćinski odnos prema deviznim rezervama. A to znači njihovo minimalno trošenje u te svrhe.
Ovo su najvažniji ciljevi, koje iznosi guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. U intervjuu za ”Novosti” ona podsjeća da je prvog radnog dana kada je došla na tu funkciju NBS intervenisala na deviznom tržištu prodajom 14,9 miliona evra:
– Sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo tu sumu vratili u devizne rezerve, jer je od tada do danas NBS samo triput učestvovala na deviznom tržištu, i to kupujući devize, ukupno 15 miliona evra.
* Upozorili ste Vladu da mora svojim mjerama da doprinese da se ovogodišnja inflacija ne bi otrgla kontroli?
– Imajući u vidu da je u prošloj godini, zbog predizbornih kalkulacija, bilo odloženo pomjeranje ovih cijena, NBS je u svojoj projekciji kretanja inflacije u ovoj godini pretpostavila njihov relativno visok rast od 10,7 odsto, u šta je uključeno i poskupljenje struje i gasa. Međutim, za nas je bitna unaprijed poznata dinamika povećanja regulisanih cijena, kako bi NBS imala predvidivu situaciju i mogla da blagovremenim mjerama spriječi prelivanje poskupljenja na ostale cijene.
* Tražili ste da se utvrdi srednjoročni okvir promjena regulisanih cijena, kao i održavanje planirane politike zarada u javnom sektoru i penzija. Kada se može očekivati taj plan?
– Vodimo razgovore sa Vladom u želji da se, osim poskupljenja u ovoj godini, sačini i srednjoročna dinamika korekcija regulisanih cijena i nadam se da ćemo uskoro imati takav plan. Uspješnost ciljanja inflacije u velikoj mjeri zavisi od predvidivosti promjena regulisanih cijena koje, uz to, imaju i veliki značaj za standard stanovništva. Kada je riječ o dinamici usklađivanja penzija i zarada u javnom sektoru, NBS očekuje da će Vlada ostvariti zacrtane ciljeve iz fiskalne strategije.
* Koje bi sve korake država trebalo da povuče da bi inflacija u 2013. dostigla planirani okvir od oko 4 odsto, plus-minus 1,5?
– Glavni zadatak države je da dosljedno sprovede program fiskalne konsolidacije, koji je sama donijela i da održi deficit u planiranom okviru. Ukoliko bi to izostalo, Narodna banka bi morala da srazmjerno povećava restriktivnost monetarne politike, što bi negativno uticalo na ekonomsku aktivnost i zaposlenost. Takođe, Vlada bi trebalo da donese i program mjera agrarne politike, da bi se smanjila volatilnost cijena hrane, koje su presudno uticale na stopu inflacije u prošloj godini.
* U jedan od najvećih uspjeha nove vlasti ubraja se stabilizacija kursa dinara. Kakvu će politiku oko kursa narednih mjeseci voditi NBS?
– Zbog polemike koja se ovih dana vodi kroz medije, ističem da ćemo i ubuduće sprovoditi režim rukovođeno plivajućeg kursa, koji je usklađen sa politikom ciljanja inflacije. Povećavajući restriktivnost monetarne politike, NBS je doprinjela stabilizaciji kursa, a država je to učinila kroz program fiskalne konsolidacije. Vidljive efekte dalo je i pažljivo praćenje i doziranje likvidnosti i praćenje svih novčanih tokova od strane NBS. Podsjećam, prethodnu godinu nismo ispratili sa ”iznenadnim i ničim izazvanim” rastom kursa, što je, inače, ranije bila stalna praksa. Tako ćemo nastaviti da radimo, s ciljem da se realna tražnja usklađuje sa ponudom deviza, uz što manje učešće NBS na deviznom tržištu i što manje trošenje deviznih rezervi.
* Mislite li da će Srbija uspjeti da dobije novi aranžman sa MMF?
– Uvjerena sam da će nastavak pregovora u maju dovesti do obnavljanja aranžmana sa MMF. Nama nije potreban novi finansijski aranžman, već aranžman iz predostrožnosti, koji će investitorima biti dodatna garancija da je Srbija sigurna zemlja za ulaganje, sa održivom ekonomskom politikom i sposobna da u rokovima dospjeća servisira svoje obaveze.
* Koliko je daleko rješenje za građane koji imaju problema sa otplaćivanjem kredita u švajcarskim francima?
– Nismo spori, otvorili smo više pitanja i jednostavno nam treba još malo vremena da bismo došli do najboljeg rješenja koje će odgovarati i građanima i bankama. Tim prije što NBS mora da vodi računa o svim dužnicima i ne može svojim mjerama da stvara neravnotežu između građana koji su se zadužili u švajcarskim francima i onih čiji je dug u evrima. Ne treba podgrijevati nerealna očekivanja, niti od Narodne banke tražiti rješenje u stilu nekog opšteg oprosta dugova, već ono koje će biti dugoročno održivo i za dužnike i za povjerioce.
* NBS je donijela odluku da ukine limit za zaduživanje građana, ali su banke još oprezne u odobravanju…
– Ova mjera usmjerena je, između ostalog, na stvaranje ambijenta u kojem će se banke u svom poslovanju ponašati odgovorno i na adekvatan način upravljati rizicima kojima su izložene. Na taj način tumačim i oprez koji pominjete. Banke sada, pri odmjeravanju kreditne sposobnosti klijenta, uzimaju u obzir više faktora i, ako ”prepoznaju” kreditni rizik, svakako je dobro i za njih, i za potencijalnog dužnika, i za stabilnost bankarskog sektora da s tim usklade svoju poslovnu politiku.
* Da li bi građani od aprila, kada se očekuje pad inflacije, mogli da očekuju i pad kamata na kredite?
– Ništa ne biva preko noći, pa tako ni ja ne mogu da kažem da će od aprila početi da padaju kamatne stope. Ono što je sigurno jeste da će pad inflacije uticati i na smanjenje dinarskih kamata. To je proces u kojem pad inflacije omogućava relaksaciju monetarne politike kroz smanjivanje referentne kamatne stope, a stabilno niska inflacija dovodi do nižih kamatnih stopa. I to je ono što NBS očekuje.
* Stručnjaci stalno upozoravaju na visinu javnog duga zemlje?
– Javni dug je već iznad nivoa utvrđenog fiskalnim pravilima i, prema projekciji koju je utvrdila država, u granice dozvoljenog treba da se vrati do 2022. Prilagođavanje je postepeno i primjereno uslovima u kojima funkcioniše naša ekonomija, ali je bitno da se država maksimalno drži planiranih okvira, jer svako odstupanje ima negativne posljedice, prije svega, na priliv stranog kapitala, bitnog i za razvoj i za servisiranje inostranih obaveza.
* Kako bi se evenatulni vanredni izbori odrazili na stabilnost kursa dinara i inflaciju?
– Nije na meni da procijenjujem koliko bi izbori ekonomski usporili Srbiju, ali želim da naglasim – nezavisno od izbora, NBS će uvijek biti usmjerena na ispunjenje svojih zakonom utvrđenih ciljeva, na očuvanje cjenovne i finansijske stabilnosti. I kada bi vanredni izbori bili raspisani, NBS nikada ne bi dozvolila da se vlast zadržava ili osvaja nastankom neke nove Agrobanke i na račun finansijske stabilnosti zemlje. To je moja odgovornost kao guvernera, i to mogu da obećam.
Radim potpuno samostalno, ali dobro sarađujem sa Vladom
* Koliko ste zaista samostalni u svom poslu? Imate li dobre partnere u Vladi oko vođenja monetarne i ekonomske politike?
– Potpuno samostalna. Formalno i suštinski. Takođe, svjesna sam da to mogu i da ostanem samo ako NBS ima mjerljive rezultate i ostvaruje obećano! Mjere monetarne politike, ja i moj izabrani tim, donosimo isključivo rukovođeni strukom, profesionalnošću i preciznim analitčkim sagledavanjem. To ne znači da ne sarađujemo sa Vladom. Naprotiv, ta saradnja je neophodna i mogu da kažem do sada zaista dobra. Uspješna monetarna politika mora da se oslanja na odgovornu fiskalnu politiku i obrnuto, i svako mora u okviru svojih nadležnosti da uradi svoj dio posla. Novosti
