VRANJE, Rezultati plasmana meda u proteklih nekoliko godina pokazuju da je ovaj proizvod velika izvozna šansa Pčinjskog okruga, a laboratorijske analize urađene u Njemačkoj i Italiji, da je med iz tog kraja među najkvalitetnijima u Srbiji i na Balkanu.
Vranjski pčelari će zbog toga ove godine moći da računaju na subvencije države, kao i na podsticajna sredstva iz gradskog budžeta u visini od dva miliona dinara.
Predsjednik Društva pčelara “Matica” Mile Simonović rekao je da će svaki pčelar dobiti 500 dinara subvencije po pčelinjoj zajednici, što će doprinijeti povećanju broja pčelara i košnica, a koristi bi imali prije svega voćari i poljoprivreda. “Sve veće količine ovdašnjeg meda završavaju na inostranom tržištu, prije svega u Njemačkoj i Italiji, gdje je prošle godine prodato više od 60 tona”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, uspjeh nije za potcjenjivanje posebno ako se zna da uvoznici iz Evropske unije imaju veoma stroge propise, a “zeleno svjetlo” za plasman dobija se tek poslije detaljnih analiza u tim zemljama. “Kupci su bili veoma zadovoljni kvalitetom našeg meda i preuzeto je gotovo sve što smo ponudili. Tako, poslije dugog i teškog perioda, kad je pčelare Pčinjskog regiona mučilo kako uopšte prodati med, sada je problem kako proizvesti što više”, navodi Simonović.
Na potrebe pčelara reagovala je i lokalna samouprava pa, je preko projekta sa japanskom nevladinom organizacijom “JARC” i Hirošijem Macumotom, koji je nedavno i boravio u Vranju, dogovorena donacija 200 košnica za pčelare u Vranju i Bujanovcu.
Košnice su namijenjene budućim pčelarima, rekla je zamjenica gradonačelnika Vranja Bojana Veličkov, dodajući da se računa, prije svega, na mlade ljude koji nisu imali sredstva da sami kupe neophodnu opremu, a imaju namjeru da se bave ovom djelatnošću. “U tom kontekstu već sam obavila razgovore i sa pomoćnikom japanskog ambasadora o kriterijumima i načinom raspodjele košnica”, rekla je ona.
U Pčinjskom regionu danas ima oko 400 pčelara, a u Vranju su okupljeni u udruženjima “Matica” i “Beli bagrem”. Procjenjuje se da se na ovom području gaji između šest i sedam hiljada pčelinjih društava, ali tek oko 10 odsto pčelara ima više od 50 košnica, a jedva 10 odsto njih na čitavom području ima pčelinjake sa više od stotinu društava. Tanjug
