BRISEL, Evropski model socijalne države mora se promijeniti i prilagoditi, inače će ga razoriti dužnička kriza i mjere štednje koje su posljedica krize. Bude li taj model razoren, veliki broj ljudi pašće ispod linije siromaštva i neki će se čak naći u trajnom siromaštvu iz kojeg će im biti teško da se izvuku do kraja života.
– Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je dosegla nivo kakav nismo zabilježili u gotovo dvije decenije. Prihodi domaćinstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva neprestano raste, kaže evropski povjerenik Laslo Andor.
Andor je predstavio pregled zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012, koji je, na gotovo 500 stranica, objavila Evropska komisija.
– Grupe kojima prijeti trajno siromaštvo mlade su odrasle osobe, neaktivne ili nezaposlene žene, samohrane majke, stariji radno sposobni građani koji su prestali da rade, navodi se u analizi.
Ali dok Evropljani u nekim zemljama (Bugarska, Grčka, Italija…) padaju ispod granice siromaštva i ne uspijevaju se dovoljno brzo i u dovoljno velikom broju dignuti iznad te granice, u zemljama poput Austrije, Francuske i Velike Britanije ipak se događa drukčiji trend: tamo je u 2012. veliki broj ljudi pao ispod granice, ali veliki broj ljudi se i popeo iznad granice siromaštva. To govori da ne postoji jedan evropski model socijalne države, već više različitih, manje i više modela u više različitih zemalja.
Ovaj Komisijin dokument izazvao je poprilično zabrinute reakcije, a za neke je on još jedna potvrda da mjere štednje nisu dobre za Evropu. Čak i ako analiza pokazuje da njemački model funkcioniše, a da neki drugi “južnjački” modeli ne funkcionišu, treba se zapitati u čiju korist njemački model funkcioniše, kaže poslanica Evropskog parlamenta i njemačka ljevičarka Gabrijel Cimer.
– Sigurno ne funkcioniše u korist najslabije plaćenih radnika čije su plate nekoliko puta smanjene u ime povećanja konkurentnosti, čime je znatno povećana razlika između bogatih i siromašnih. I sigurno ne funkcioniše u korist južnih Evropljana, koji kupuju relativno jeftine njemačke proizvode i usluge nanoseći štetu svojoj proizvodnji, kaže Gabrijel Cimer. S media
