NJUORK, Prema podacima američkog Department of Labor's Women's Bureau, žene su preuzele primat u dvadeset zanimanja, a može se očekivati širenje tog trenda širom svijeta.
Danas je sasvim normalno vidjeti ženu za upravljačem automobila, a nije neobično vidjeti ni one koje voze tramvaj, kombi, kamion… Žene u policijskoj ili vojnoj uniformi, kao ni one na čelu država odavno ne izazivaju čuđenje, ali predrasuda o ženama u “čisto muškim” zanimanjima još ima.
Ipak, novi trendovi pokazuju da žene polako, ali sigurno “okupiraju” zanimanja u kojima su donedavno isključivo muškarci imali glavnu riječ. I pri tome ciljaju na visoka rukovodeća mjesta.
Industrija video-igara
Žene u industriji video-igara zastupljene su u programskom inženjerstvu i upravljanju na najvišem nivou i može se reći da polako preuzimaju ovu industriju koja važi za isključivo mušku.
Kada je Brenda Romero osamdesetih godina prošlog vijeka započela svoju karijeru u industriji video-igara, na prste se mogao izračunati broj ženskih programera.
Sada je, rekla je ona, situacija potpuno drugačija.
Ova 46-godišnjakinja je jedan od vodećih svjetskih kreatora i dizajnera video-igara, a nakon što je obavljala niz rukovodećih funkcija u raznim kompanijama, osnovala je svoju pod nazivom Loot Drop.
Broj žena koje zapošljavaju ove kompanije utrostručio se od 2009. Godine 1989. žene su činile manje od tri odsto radne snage. Taj procenat je sada oko 11 odsto, a mnoge žene su na rukovodećim pozicijama. Među njima su Aditi Banga, izvršni menadžer kompanije “Poket gejms” i Alisa Čumačenko, izvršni direktor i osnivač “Game Insight”, ruske kompanije koja se bavi proizvodnjom društvenih i video-igara za mobilne telefone.
Ove dame su među najuspješnijim rukovodiocima u ovoj industriji u svijetu.
Alisina kompanija ima 450 radnika i pored nje još tri žene na vodećim pozicijama.
Erin Mekarti ima 24 godine i jedina je žena u sedmočlanom timu inženjera u kompaniji “Kabam” koja se bavi proizvodnjom video-igara namijenjenih isključivo muškarcima. Školovala se na univerzitetu Kargegi Meloun sa samo jednim ciljem – da radi u industriji video-igara.
“Jahu”
Na čelo internet kompanije “Jahu” u avgustu prošle godine došla je Marisa Mejer, inženjer iz konkurentskog “Gugla”. To je prva žena na čelu ove kompanije, koja je jedna od najmoćnijih na svijetu.
Majer je bila 20. radnik i prva žena inženjer u “Guglu” kada je ta internet kompanija tek počela sa radom. Poslije vijesti da je izabrana na čelo “Jahua”, cijena dionice te kompanije skočila je za dva odsto.
Mejerova je 13 godina obavljala dužnost top menaydžera u “Guglu”, gdje je odigrala instrumentalnu ulogu u razvoju ključnih usluga poput pretraživanja, Gmaila, Google Images, Google News te Google Mapsa i lokacijskih usluga koje su bile oštra konkurencija “Jahuu”.
– Za mene je rad zabava, a zabava rad – kazala je ona po preuzimanju novog posla.
Koliko je Mejerova bitna za “Jahu”, pokazuje to da je odmah poslije objave prelaska u “Jahu”, objavila da je trudna. Istakla je da je njena nova kompanija znala za trudnoću i da to nije bio nikakav problem za upravu.
Moleri, zavarivači…
Arlin Berger je bila medicinska sestra, koja se prije više od deset godina odrekla njegovanja bolesnih i odlučila da slijedi svoj san. Ova 52-godišnjakinja danas je ponosni vlasnik Heavenlu Hammersa, kompanije koja se bavi preuređenjem i popravljanjem. Ona radi sve – razumije se u stolariju, krečenje, postavljanje vodovodnih i električnih instalacija.
Kao i Arlin i Lora Ijakonos radi “muški” posao. U svom automehaničarskom servisu ona podjednako uspješno vodi knjige i krpi gume. Ljubav prema ovom poslu razvila se još dok je bila djevojčica – njen otac je bio automehaničar, a popravku automobila počela je da uči kada je imala 11 godina.
Iako su jako uspješne u onome što rade i Lora i Arlin kažu da se susreću s diskriminacijom, jer mnogi muškarci ne vjeruju da su sposobne za poslove koje obavljaju.
Ništa manje neobično zanimanje nije izabrala Fatima Ivinović iz Siska, koja duže od 15 godina radi kao zavarivač, a Miroslava Stojanović već godinama radi u livnici Industrije motora Rakovica u Srbiji. Miroslava, kao i njena radna koleginica Sonja Jovanović, prave dijelove za traktore.
Autobusi i taksiji
S predrasudama se susreće i Hrvatica Nikolina Žiljak, koja već osam godina radi kao vozač autobusa. U posao se zaljubila odmah nakon što je počela da radi u porodičnoj firmi. Posao kojim zarađuje za život jeste težak, ali Nikolina nikad nije poželjela da radi ništa drugo i namjerava da vozi autobus sve do penzije.
Beograđanka Ružica Kostić taksi vozi već 24 godine, njena sugrađanka Mirjana Popivoda devet, a Monika Jovanović 14.
– Korektno ponašanje prema mušteriji i kolegi, a ostalo je do Boga i dobre sreće – kažu ove dame, objašnjavajući “tajnu” opstanka u “muškom svijetu”.
Neobično zanimanje ima i Iva Vitanović. Ona naime, na beogradskom Hipodromu komentariše konjičke trke.
Istorija
Prvi svjetski rat drastično je promijenio stvari, kada je riječ o podjeli zanimanja. Pošto su muškarci ratovali, žene su se ubacivale u muška područja i zanimanja – upravljale su plugovima, automobilima, tramvajima, izrađivale granate u fabrikama oružja… Tokom rata žene su preuzele tipične muške poslove, poput popravka automobila i fotografisanja.
Žene danas čine trećinu prijavljene radne snage u svijetu, ali za to primaju samo deset odsto ukupnog svjetskog prihoda i vlasnici su jedan odsto svjetske imovine.
Na Zapadu su žene u drugoj polovini 20. vijeka postigle veći napredak nego u proteklih nekoliko hiljada godina, ali muškarci još imaju vodeću ulogu u zakonu, politici, poslovanju i industriji. Na Istoku je položaj žena daleko gori nego na Zapadu.
Plate
Oko polovine svjetske populacije ženskog je roda, ali to svjetskim kompanijama izgleda nije zanimljiv podatak, jer im daju 75 odsto plate koju primaju muškarci i to za isti posao, obrazovanje i radne sposobnosti.
Obrazovanje
Kada je o obrazovanju riječ, prema statističkim podacima, 60 odsto diplomanata na fakultetima ženskog je roda, a 44 odsto magistarskih diploma odlazi u ženske ruke.
Upravljanje ljudskim resursima djelatnost je koja ženama, po svemu sudeći, dobro leži, pa su uspjele da “osvoje” 67 odsto takvih radnih mjesta. Prema statističkim podacima, 61 odsto veterinara su žene, kao i 69 odsto psihologa, te 57 odsto naučnika u medicini. Glas Srpske
Dizajniraju video-igre, voze autobuse i popravljaju auta
