LJUBLJANA, Pitanje Ljubljanske banke kojim Ljubljana uslovljava ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora sa Evropskom unijom stavilo je zbog približavanja datuma za ulazak Hrvatske u EU obje strane u situaciju psihološkog pritiska, ocjenjuje u subotu u komentaru ljubljanski dnevni list Dnevnik.
“Kao da se čeka koja će strana prva trepnuti, odnosno popustiti, a u isto se vrijeme naglašava da postoje prijateljski i dobrosusjedski odnosi”, navodi list, dodajući da situacija donekle podsjeća na dileme koje su se pojavljivale prije nekoliko godina, kada je Slovenija zbog graničnog spora jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore.
“Hoće li sada popustiti Hrvatska da bi osigurala slovensku ratifikaciju svog pristupnog ugovora ili će to biti Slovenija koja ne želi doći u situaciju da to učini kao zadnja članica EU-a?”, pitanje je koje postavlja komentator ljubljanskog lista.
Pri tome podsjeća da u junu kao jedna od zadnjih članica hrvatski pristupni ugovor namjerava ratifikovati Njemačka, dok u Sloveniji procedure oko ratifikacije nisu ni počele.
Dnevnik tvrdi da situacija sugeriše da nema proboja zbog izostanka “sadržajnih pregovora” na visokom političkom nivou, no dodaje kako je očigledno da stručnjaci za Ljubljansku banku, Zdravko Rogić i France Arhar, vode sadržajnije razgovore od onoga što se javno otkriva.
“No, konačni rezultat nije zavisan o njima jer oni ne rade mimo obiju vlada”, navodi Dnevnik. U vezi sa ovosedmičnom izjavom ministra spoljnih poslova Karla Erjavca o njihovom skorom novom sastanku, list nagađa da bi se moglo raditi o političkom impulsu za napredak u razgovorima sa “najnevjerovatnijeg” mjesta, čime po svoj prilici misli na predsjednika vlade.
Hrvatska ministarka spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusić u svojim je izjavama u pogledu Ljubljanske banke rezervisana jer je njen ključni cilj pravovremeni ulazak Hrvatske u EU, navodi list, ali dodaje da u hrvatskim medijima ima reakcija koje podsjećaju na vrijeme kad su dvije države bile u graničnom sporu, pa se time otežava postizanje mogućeg kompromisa.
I slovenski političari u svojim su izjavama rezervisani iako odlučno tvrde da Hrvatska treba povući ovlaštenja za tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, navodi list.
“No, među slovenskim predstavnicima osjeća se gotovo ljutnja i uvrijeđenost što se u Hrvatskoj Slovenija kritikuje tvrdnjama da je zapravo ona pokupila staru deviznu štednju hrvatskih štediša Ljubljanske banke”, navodi se u komentaru. Fena