BANJALUKA – Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je u svakoj od oblasti za koje je nadležan njegov resor zabilježen rast u prethodne četiri godine, a da je najveći iskorak napravljen u energetici gdje je Srpska privukla pažnju inostranih partnera i interes velikih država da sarađuju sa njom, kao što su Kina, Rusija i evropske zemlje.
“Uloga Ministarstva industrije, energetike i rudarstva u realizaciji mjera iz ekonomske politike koja je usvajana svake godine bila je da doprinese rastu privrednih aktivnosti i u tome smo u potpunosti uspjeli. Našim aktivnostima smo doprinijeli da budu realizovani svi planski dokumenti Vlade i Narodne skupštine Srpske”, istakao je Đokić u intervjuu Srni.
Govoreći o sektoru energetike, Đokić je naglasio da je u protekle četiri godine izgrađena i puštena u rad 21 mala hidroelektrana ukupne instalisane snage 71 megavat.
“Izgradnjom malih hidroelektrana ostvarili smo niz efekata. Povećan je obim investicija, angažovan je veliki broj radnika na izgradnji tih objekata, omogućeno trajno zapošljavanje značajnog broja radnika, poboljšan energetski bilans Srpske, a na taj način smo i promovisali Republiku kao stabilno investiciono područje”, kaže Đokić.
On je dodao da je u izgradnji još 15 malih hidroelektrana i za očekivati je da za najkasnije dvije i po godine sve budu završene.
“Na sjednici Vlade ćemo donijeti odluku o poništenju ugovora sa koncesionarima za izgradnju malih hidroelektrana. Želimo da uozbiljimo sve one koji su nosioci koncesije i da im damo do znanja da moraju odgovorno da izvršavaju ugovorne obaveze, a ako ne izvršavaju ugovori moraju biti raskinuti i koncesije dodijeljene drugima koji su zainteresovani”, izjavio je Đokić.
On je podsjetio da je u ovom mandatu Vlade Srpske puštena u rad i Termoelektrana “Stanari”, gdje je vrijednost investicije oko milijardu KM.
“Tamo je zaposleno više od 1.000 radnika, a kroz koncesione i druge naknade godišnje se u budžet sliva oko devet miliona KM”, istakao je Đokić.
Prema njegovim riječima, započeti su i drugi veliki energetski projekti koje realizuju Republika i “Elektroprivreda Republike Srpske”.
“Jedan od njih je hidroelektrana `Dabar` u kojem je realizovana skoro četvrtina planirane investicije vrijedne oko 352 miliona KM. Otvoren je javni postupak za izbor partnera sa kojim ćemo ugovoriti finansiranje i izvođenje preostalog dijela radova. Uskoro treba da započnu aktivnosti koje se tiču izgradnje hidroelektrana `Nevesinje` i `Bileća`, koje sa hidroelektranom `Dabar` čine sistem `Gornji horizonti`. Sve bi trebalo da bude okončano izgradnjom hidroelektrane `Dubrovnik 2` u saradnji sa Hrvatskom”, naglasio je Đokić.
On je dodao da je u završnoj fazi i priprema za raspisivanje javnog poziva za izbor partnera za izgradnju hidroelektrane “Buk bijela”, a vrijednost te investicije je oko 200 miliona evra.
“Poslije skoro 40 godina priče da će u gornjem toku rijeke Drine biti građene hidroelektrane, sa `Buk bijelom` to postaje realnost. Ušli smo i u aktivnost da zajedno sa Srbijom u gornjem toku Drine izgradimo i hidroelektrane `Foča` i `Paunci`. Time pokazujemo privrženost zajedničkom radu i razvoju Srpske i Srbije”, rekao je Đokić.
Prema njegovim riječima, u ovom četvorogodišpnjem mandatu Vlade svake godine je ostvaren rast industrijske proizvodnje.
“Njeno učešće u bruto domaćem proizvodu /BDP/ je povećano sa sedam do osam odsto prije nekoliko godina na 11,6 ili 11,8 odsto. Povećan je broj preduzeća u indsustrijskom sektoru, vrijednost njihove proizvodnje, vrijednost izvoza, a prerađivačka industrija je dostigla rekordnu stopu pokrivenosti uvoza izvozom od 75,4 odsto. Posebno se ističe proizvodnja namještaja gdje je pokrivenost uvoza izvozom 478 odsto”, kaže Đokić.
Prema njegovim riječima, riješeno je pitanje podrške prerađivačkoj industriji i to je uticalo na pozitivnu vrijednost BDP-a koji je 2015. godine rastao po godišnjoj stopi od 2,6 odsto, a 2016, 2017. i u prvim mjesecima 2018. godine po 3,1 odsto.
“To je dostignuće koji bi željele i mnogo razvijenije i suverene države. Srpska se izdvaja u regionu po vrijednosti rasta BDP-a. NJegova ukupna vrijednost je prošle godine bila oko 10,080 milijardi KM. U svakoj od prethodne četiri godine smo imali rast broja zaposlenih u sektoru industrije, energetike i rudarstva”, istakao je Đokić.
On je napomenuo da je data podrška preduzećima nekadašnje namjenske industrije kao što su “Orao” iz Bijeljine i “Kosmos” iz Banjaluke.
“`Orao` tek čeka svijetla budućnost kada okončamo proces sticanja licence za remont helikopterskih motora, a njihova ambicija je da dobiju i licencu za remont avio-motora `migova`. Moj mandat je počeo štrajkom u `Kosmosu`, a završava njegovim stabilnim poslovanjem. `Kosmos` je prošle i u prvih šest mjeseci ove godine ostvario dobit koja je jednaka prihodu u nekim ranijim godinama”, naglasio je Đokić.
Podsjetio je da su riješeni ogromni problemi u nekim državnim preduzećima koja je Vlada kupovala u stečajnom postupku.
“Riješili smo pitanje `Famosa` u Istočnom Sarajevu koji sada ima stotinjak radnika, uspješno smo privatizovali preduzeće `Nova Borja` u Tesliću kojem je prijetio nestanak, `Zrak` iz Teslića smo zajedno sa partnerom iz Srbije spasili iz stečaja, `Novu Romaniju` sa Sokoca smo sačuvali od propasti i pronašli strateškog partnera, a podigli smo iz ponora i Fabriku motora specijalne namjene iz Pala. Sačuvali smo i preduzeća iz oblasti industrije tekstila kao što su `Biteks` u Bileći i `Novoteks` u Trebinju”, rekao je Đokić.
On je istakao da je najvažniji smjer za pomenutih nekoliko preduzeća saradnja sa Ministarstvom odbrane Srbije.
“U nju su uključeni `Orao`, `Kosmos`, Fabrika motora specijalne namjene i `Zrak`. Mi smo spremni čak da govorimo i o njihovom ulasku u kapital tih preduzeća, ali to je aktivnost koja slijedi u narednih nekoliko mjeseci”, kaže Đokić.
Govoreći o planovima, Đokić je istakao da mora biti nastavljena reindustrijalizacija i okončana privatizacija u preduzećima u kojima nije izvršena vlasnička transformacija.
“Takvih preduzeća nema mnogo, ali to moramo završiti ili uspostaviti dugoročnu partnersku saradnju kao što smo učinili u nekoliko preduzeća nekadašnje namjenske industrije. Moramo razvijati i preduzetništvo i podsticati preduzeća da prelaze u više faze prerade. To moramo činiti jednim dijelom kroz propise kao što smo uradili povećanjem neoporezivog dijela plate čime smo privredi ostavili 84 miliona KM godišnje. Želimo da se dio tih sredstava prelije i na plate radnika što se već i desilo”, rekao je Đokić.
Prema njegovim riječima, za dalji rast privrede je neophodno poboljšati saradnju sa lokalnim zajednicama, prvenstveno kroz nastavak izgradnje poslovnih zona za nove investitore.
“Najkvalitetniji oblik investicija koje možemo očekivati su od domaćih investitora i moramo dati podsticaj domaćim kompanijama da investiraju u svoj razvoj. Srpska se neće moći razvijati samo na podsticanju razvoja malih i srednjih preduzeća. Moramo težiti prelasku što većeg broja preduzeća iz malih u srednja, odnosno iz srednjih u velika i raditi na objedinjavanju poslovnih aktivnosti i stvaranju konzorcijuma za nastup na stranim tržištima”, kaže Đokić.
On je istakao da Srpska neće u potpunosti uspjeti ako ne bude značajnije privukla i inostrane investitore, ali je za njihov dolazak veoma važno stvaranje stabilnog političkog ambijenta, stabilnih uslova za poslovanje i promjena imidža Republike Srpske i njene privrede u svijetu.
“U protekle četiri godine sam se mnogo trudio da radim na promjeni tog imidža i uspjeli smo o tome. Ali, vrlo teško je kada imamo dva nivoa vlasti. Na jednom imamo realnu, otvorenu i iskrenu priču kakva je bila u Srpskoj, a na drugom kroz institucije BiH neiskrenu i koja je uvijek polazila od toga da prema nama treba ići sa pritiscima i da ovo još nije uređeno i stabilno područje. Tu su lošu ulogu imali i stranci koji ovdje rade kroz misije i ambasade jer se ne trude da nam pomognu da promijenimo imidž o našoj zemlji, iako stanje nije tako teško da bi po svijetu širili zabrinutost nad ovom zemljom”, rekao je Đokić.
Govoreći o korištenju prirodnih resursa Srpske, Đokić je naveo da je u svim oblastima zabilježen trend rasta kada je riječ o koncesionim aktivnostima, a posebno u energetici.
“Ostvarili smo zavidne prihode od koncesionih naknada i zadovoljan sam efektima koje smo postigli. Predstoji nam dodatno zakonsko uređivanje ove oblasti i očekujem da ćemo već naredne godine govoriti o novom zakonu o koncesijama. Uvjeren sam da možemo napredovati u korištenju prirodnih resursa”, zaključio je Đokić. Srna
