LONDON – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla je i prošle sedmice, drugoga zaredom, jer su naznake nastavka snažnog rasta američke privrede podržale očekivanja da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,55 posto, na 95,67 bodova, nedaleko najviše nivoe u šest sedmica.
Pritom je kurs američke valute prema japanskoj ojačao 0,05 posto, na 113,70 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i najviše nivoe u 11 mjeseci, znatno iznad 114 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala 0,7 posto, na 1,1525 dolara, a u jednom je trenutku zaronila i na samo 1,1463 dolara, najnižu razinu u šest sedmica.
Podršku dolaru pružio je niz boljih nego što se očekivalo pokazatelja iz američkog gospodarstva, što je podržalo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.
Među ostalim, u septembru su snažno porasle aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru, a nastavljen je i rast zaposlenosti, zbog čega je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najniži nivo od 1969. godine.
Prosječne su plate po satu, pak, u septembru porasle za 0,3 posto na mjesečnom nivou, a na godišnjoj za 2,8 posto. Relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će Fed nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.
Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u decembru, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.
Fed je prije desetak dana signalizirao da bi, osim u decembru, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, najviši nivo u sedam godina, a to podržava jačanje dolara.
S druge strane, euro je bio pod pritiskom tenzija između Europske komisije i talijanske vlade zbog njezine odluke da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Doduše, ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je prije obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 131 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.
No, talijanska je vlada, ipak, polovicom sedmice smanjila procjene deficita, pa ga je tako za iduću godinu odredila na 2,4 posto BDP-a, dok bi se u 2020. trebao spustiti na 2,1, a u 2021. na 1,8 posto. Hina
Zbog dodatnog bi zaduživanja gospodarski rast iduće godine trebao ubrzati na 1,5 posto, te na 1,6 posto u 2020., da bi 2021. usporio na 1,4 posto.
Unatoč dodatnom zaduživanju, snažniji gospodarski rast trebao bi po vladinim procjenama sniziti javni dug s ovogodišnjih 131 posto BDP-a na 126,7 posto u 2021. godini.
To je ponešto umirilo tržišta, pa je pred kraj sedmice euro nadoknadio dio gubitaka.