BANJALUKA – Revizori BiH, koji institucijama svake godine zamjeraju da ne poštuju različite propise prilikom trošenja budžetskog novca, i sami se ponašaju tako, pa su odlučili da „probiju“ limit i kupe dvije limuzine.
Kancelarija za reviziju institucija BiH, kojom rukovodi generalni revizor Dragan Vrankić, raspisala je tender za kupovinu dva automobila ukupne vrijednosti 133.547 KM bez PDV-a, odnosno 156.250 KM s PDV-om.
Istovremeno Planom javnih nabavki, objavljenim na sajtu te Kancelarije, za 2018. godinu za motorna vozila predviđen je iznos od 145.000 KM s PDV-om, što je manje od predviđene raspisane nabavke.
Revizori tako planiraju da kupe jedan automobil vrijedan 77.991 KM, a drugi 55.555 KM bez PDV-a.
Skuplje vozilo, koje će s PDV-om iz budžeta „izvući“ 91.249 maraka, mora da bude metalik crna limuzina proizvedena ove godine.
Pogon ovog automobila mora da bude 4×4, mjenjač automatski, točkovi aluminijski.
Obavezno treba da ima i parking senzore, digitalnu instrument tablu s prikazom navigacije, grijanje sjedišta, zatamljena bočna i zadnje staklo, pokretanje motora bez upotrebe ključa, kameru za vožnju unatrag…
Za drugo vozilo revizori traže da bude takođe metalik crno, 4×4 pogon, s automatskim mjenjačem. Ovo vozilo će s PDV-om koštati 64.999 KM.
Od opreme zahtijevaju, između ostalog, parking senzore, radio sa ekranom od minimalno šest inča osjetljivim na dodir, sistem za nadzor saobraćaja s upozorenjem za frontalni sudar, grijanje sjedišta.
Za oba vozila su revizori dali i minimalne dimenzije koje treba da budu ponuđene za dužinu automobila, međuosovinsko rastojanje i zapreminu gepeka, a traži se i garancija od 120.000 pređenih kilometara.
„Ponuđač mora obavezno uz ponudu dostaviti plan održavanja automobila koji uključuje troškove redovnih servisa u periodu važenja garancije, a minimalno za 120.000 pređenih kilometara. Plan održavanja mora biti potpisan i ovjeren od strane ponuđača“, navedeno je u tenderu za oba vozila.
Revizori BiH su i krajem prošle godine kupili automobil čija je vrijednost bila 62.900 KM.
Kancelarija za reviziju se inače svake godine u izvještajima o reviziji institucija BiH posebno bavi izdacima za službene automobile. Redovno daju preporuke da se ti izdaci jasnije planiraju i evidentiraju jer je moguće nenamjensko trošenje budžetskih sredstva.
U nedavno objavljenim izvještajima o reviziji, između ostalog za Ministarstvo inostranih poslova BiH, revizori su prigovorili da je struktura kapitalnih ulaganja mijenjana u odnosu na usvojenu, a tiče se nabavke službenih vozila.
“U budžetu za 2017. godinu odobrena su sredstva za nabavku osam motornih vozila, u ukupnom iznosu od 450.000 KM. Izmjenom namjenske strukture Ministarstvo mijenja strukturu nabavke motornih vozila te planira nabavku deset vozila ukupne vrijednosti 497.567 KM”, istaknuto je u izvještaju o reviziji MIP-a.
Upravo tako su postupili i sami revizori, odnosno raspisali su nabavku koja je veće vrijednosti od planirane za ovu godinu.
Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje raspolaže sa 18 vozila, revizori su preporučili da smanje broj vozila, odnosno da ga usklade s Pravilnikom Savjeta ministara BiH o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH.
Iz Centara civilnih inicijativa (CCI), nevladine organizacije koja godinama prati rad državnih institucija i javnost rada, kažu da revizori koji kontrolišu rad institucija BiH moraju biti primjer ispravnog i rada u skladu sa propisima.
Ivica Ćavar iz CCI ističe da niko nema odgovornosti prema trošenju novca poreskih obveznika, ali i da ne postoje adekvatne kazne.
“Svako onaj ko je prekršio zakone BiH, u smislu trošenja novca građana ove zemlje, mora odgovorati, ali ne samo politički i moralno, nego i krivično, ukoliko se ustanovi da je novac poreskih obaveznika trošen nenamjenski, odnosno protivzakonito. Ne znam da je neko do sada kažnjen, a bilo je dosta negativnih izvještaja i preporuka Kancelarije za reviziju. Ukoliko bi došlo do toga da samo jedna osoba u nekoj od 74 institucije bude smijenjena sa funkcije ili bi krivično odgovarala, ukoliko bude elemenata, mislim da bi to bio kraj priče o negativnim mišljenjima o radu institucija. U suprotnom, neće se napraviti pomak u pozitivnom pravcu”, ocjenjuje Ćavar.
CAPITAL: S. Šurlan
