Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), najveća izvozna tržišta su Norveška i Italija, a izvoz u SAD i Makedoniju višestruko je povećan proteklih godina.
Firme registrovane za izvoz meda i proizvoda od meda prošle godine su izvezle za godinu dana 2.538 tona “pčelinjeg zlata” u vrijednosti 9,8 milion dolara, najviše u Italiju, Norvešku i Njemačku.
Prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku, u 2017. godini u Srbiji je bilo 849.000 košnica, što je 43 odsto više nego u 2011. godini.
Stručnjaci kažu da se očekuje dalji rast broja košnica u Srbiji jer se sve više ljudi odlučuje da se bavi pčelarstvom.
Ove godine, pokazuju podaci PKS, proizvodnja bagremovog i lipovog meda bolja je nego prethodne, ali je proizvodnja suncokretovog meda manja zbog obilnih kiša.
Obzirom da je srpski med posebno kvalitetan i prepoznat među kupcima u svijetu, med je u perspektivi velika izvozna šansa Srbije jer je cijela zemlja pogodna za razvoj pčelarstva, a država pri tome nudi i subvencije za nabavku opreme i pokretanje medarske proizvodnje.
Zato je nedavno predloženo, u okviru Grupacije za pčelarstvo PKS, da se razmotri formiranje Instituta za pčelarstvo, jer je Srbija jedina zemlja u okruženju koja ga nema, a u toku je izrada i Programa razvoja privrednog pčelarstva u Srbiji.
Glavna dobit u ovoj privrednoj grani nije samo proizvodnja meda, već i oprašivanje biljnih kultura, pa tako istraživanja u svijetu potvrđuju da se pravilnom upotrebom pčela u oprašivanju, uz ostale mjere, prinos u poljoprivrednim kulturama povećava od 60 do čak 100 procenata. Tanjug