NJUJORK, Na svjetskim tržištima su cijene nafte prošle nedjelje pale, nakon dvije nedjelje rasta, što je posljedica jačanja trgovinskih napetosti u svijetu i povećanja proizvodnje Saudijske Arabije.
Na londonskom tržištu cena barela je prošle nedelje pala 2,9 posto, na 77,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 73,80 dolara.
Saudijska Arabija izvijestila je Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da je u junu povećala proizvodnju za skoro 500.000 barela dnevno, ali i smanjila prodajnu cijenu nafte Evropi i drugim regijama, što je znak da Rijad želi da nadoknadi smanjenu ponudu iz drugih zemalja i zakočiti rast cena.
“Među faktorima koji pritiskaju cene izdvaja se ispunjeno obećanje Saudijske Arabije i Rusije da će nastojati povećati proizvodnju”, kaže Tamas Varga iz PVM-a.
OPEC je više od godinu i po dana držao proizvodnju smanjenu kako bi podržao rast cijena nafte, no zbog poremećaja u proizvodnji u Venezueli, Angoli i Libiji, nedavno je ta organizacija odlučila da poveća proizvodnju kako bi nadoknadila manjak na tržištu.
Tim više što je moguće i smanjenje iranskog izvoza nafte zbog najave američkih sankcija. Washington se povukao iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i najavio novo uvođenje sankcija Teheranu, tražeći od svih zemalja sveta da od novembra prestanu da kupuju iransku naftu.
Te su najave poduprle cijene nafte u proteklim nedjeljama, budući bi mogle dodatno smanjiti ionako tijesnu ponudu. A prebrzi rast cijena nafte ne odgovara SAD-u, pa je tamošnji predsjednik Donald Trump prošle nedjelje optužio OPEC za podizanje cena nafte i zatražio od te organizacije da je smanji.
“Monopol OPEC-a mora zapamtiti da su cene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Oni podižu cene dok SAD brane mnoge od OPEC-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmerna ulica. Smesta smanjite cene!”, napisao je Trump na Twitteru.
Povećanje cijena benzina u SAD-u moglo bi, naime, Trumpu stvoriti političke probleme uoči izbora za Kongres koji će se održati u novembru.
Analitičari špekulišu kakvi bi potezi mogli uslijediti nakon Trumpove poruke.
“Ako Trump i dalje smatra da OPEC ne čini dovoljno, ne isključujemo američku prodaju dela strateških rezervi ili možda čak i ograničenja izvoza naftnih proizvoda”, naveli su u bilješci analitičari banke ING.
Rizik od trgovinskog rata
Negativno su na cijene nafte prošle nedjelje uticale i trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, nakon što su u petak na snagu stupile američke carine na kineski uvoz u vrijednosti 34 milijarde dolara, a Peking uzvratio istom mjerom.
To bi, smatraju analitičari, moglo naštetiti tim ekonomijama, ali i trgovini u svijetu, pa tako i globalnoj ekonomiji.
“Na pomolu je intenziviranje američko-kineskog trgovinskog spora jer nijedna strana nije spremna da popusti”, kaže Abhishek Kumar iz Interfax Energyja.
Negativno su na cijene nafte prošle nedelje uticali i podaci o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u za 1,3 miliona barela, uprkos sezonski povećanoj potrošnji.
A proizvodnja bi u SAD-u mogla dodatno porasti, na što sugerišu u petak objavljeni podaci kompanije Baker Hughes da je prošle nedelje broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao, nakon dve nedelje pada.
Broj postrojenja povećan je za njih pet, na ukupno 863 postrojenja, najviši nivo od marta 2015. godine. U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo 763 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju viši nivoi cena.
A cena barela je na američkom tržištu u prvoj polovini ove godine u proseku iznosila 65,71 dolar. Prošle godine prosječna cijena iznosila je 50,85 dolara, a u 2016. samo 43,47 dolara. Hina