Tegeltija: Idemo u skuplje zaduženje evro-obveznicama iz finansijskih i političkih razloga

– Banke, osiguravajuća društva i privatni investitiori potencijalni kupci obveznica

– Prioritet povećanje najnižih neto plata

– Imamo velike opstrukcije iz FBiH u pitanjima oko indirektnih poreza

BANJALUKA – Izlazak Republike Srpske na međunarodno finansijsko tržište sasvim sigurno će biti nešto skuplji, nego da obveznice emitujemo na domaćem tržištu, ali na njemu nismo mogli prikupiti svih 200 miliona evra. Izlazak na međunarodno tržište za nas je i finansijsko i političko pitanje. Mislim da smo izabrali dobar trenutak kada ćemo to uraditi i očekujem da ćemo prodati obveznice u onom obimu u kojem smo i planirali, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

CAPITAL: Republika Srpska planira da emituje obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu. Zbog čega se ide na međunarodno tržište kad mnogi procjenjuju da će to biti mnogo skuplje nego što se RS sada zadužuje na Banjalučkoj berzi?

TEGELTIJA: Pravo je pitanje zašto su druge zemlje na međunarodnom finansijskom tržištu, a BiH nije. Želimo napraviti diverzifikaciju svojih izvora finansiranja. Drugi razlog je taj što želimo smanjiti zavisnost od međunarodnih finansijskih institucija, a to nije moguće ukoliko nismo na međunarodnom finansijskom tržištu. Treći je tipično politički razlog, a to je legitimacija RS na međunarodnom finansijskom tržištu. Crna Gora je do sada imala šest ili sedam emisija, a prvi put su imali kamatu oko devet odsto. Međunarodno tržište je veoma osjetljivo. Tamo nemate nikavih kolaterala i kad vas to tržište upoznaje morate platiti višu cijenu nego što želite.

CAPITAL: Koliku kamatu je Republika Srpska spremna da plati?

TEGELTIJA: Spremni smo platiti između 4,5 i pet odsto. Vrlo pažljivo smo birali trenutak, iznos i namjenu sredstava. Birali smo trenutak kada ne zavisimo od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Uzimamo onoliko novca na međunarodnom tržištu koliko nam je potrebno da bi refinansirali svoj unutrašnji dug. Izlazak na međunarodno finansijko tržište sasvim sigurno će biti nešto skuplji nego da obveznice emitujemo na domaćem tržištu, ali s druge strane, na domaćem tržištu sigurno nismo mogli kupiti svih 200 miliona evra. Izlazak na međunarodno tržište za nas je i finansijsko i političko pitanje. Mislim da smo izabrali dobar trenutak kada ćemo to uraditi i očekujem da ćemo prodati obveznice u onom obimu u kojem smo i planirali.

Obveznice će se moći kupiti anonimno

CAPITAL: To neće biti trgovanje na primarnom tržištu Bečke berze, već na sekundarnom?

TEGELTIJA: Biće na primarnom tržištu i sa tim se ostavlja mogućnost da se tim obveznicama kasnije trguje na sekundarnom tržištu.

CAPITAL: Prema mojim informacijama trgovanje će biti na sekundarnom tržištu Bečke berze, na kojem je moguće anonimno kupiti obveznice.

TEGELTIJA: Da. Neće ići javna ponuda, jer su za nju potrebni mnogo veći iznosi od našeg i uz to morate imati dvije advokatske kuće. Mi smo održali „road show“ u pet gradova u Evropi. Juče i danas je u Londonu, a 21. juna počine upis svih onih koji su zainteresovani. Mnogi su se već javili i do 20. avgusta očekujemo uplatu sredstava.

CAPITAL: Ko su brokerski posrednici?

TEGELTIJA: Sarađujemo sa kompanijom BMI iz Hong Konga koju smo izabrali na međunarodnom tenderu. Poslali smo pozive najvećim konsultantskim kućama, neki su se zahvalili, neki su rekli da im je to premali iznos za njihova interesovanja.

CAPITAL: Zašto se ide u ovako veliko zaduženje kada se Vlada RS hvali ekonomskim i finansijskim rezultatima? Istovremeno, Federacija BiH je nedavno odustala od emisije obveznica.

TEGELTIJA: Odustali smo i mi. Naša emisija je bila planirana za 6. jun. Neprestano je bilo priče da mi zaduživanjem na domaćem tržištu uzimamo sav novac od banaka i da privreda ne može da dobije novac.

Nema značajnijeg smanjenja doprinosa bez korekcije poreza na potrošnju

CAPITAL: Premijerka je najavila da će Vlada u julu izaći sa nekim paketom mjera. O čemu je konkretno riječ?

TEGELTIJA: Smatramo da u ovom trenutku ne može doći do značajnijeg smanjenja doprinosa bez korekcije poreza na potrošnju. Oko toga ne postoji saglasnost, ali mislim da imamo veliki stepen saglasnosti sa poslodavcima da je u ovom trenutku najvažnije tražiti modus da se povećaju neto primanja zaposlenih u javnom sektoru i mislim da prioritet moraju biti neto primanja onih koji imaju najniža primanja, a to su proizvodni radnici. Mi ćemo pokušati da napravimo jedan paket mjera kojim ćemo stvoriti pretpostavke da se tim ljudima povećaju plate. Trebamo napraviti dogovor sa svim socijalnim partnerima i da dođemo do tog rješenja. Naravno, da bi došlo do toga država će se morati odreći dijela svog prihoda.

CAPITAL: Srpska je pokrenula prinudnu naplatu 28 miliona KM duga od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Da li je ovim RS na gubitku s obzirom na to da se prinudno naplaćuije i dio prihoda koje bi RS trebalo raspodjelom da dobije?

TEGELTIJA: Nije dobro što smo uopšte došli u ovu situaciju. Nije dobro ni to što se sudske presude ne izvršavaju, kao što nije dobro ni to što FBiH nije prihvatila model za rješavanje ovog pitanja kako je to predložila UIO. UIO je predložila da se u narednom periodu dio prihoda koji pripadaju FBiH prebaci Srpskoj do izmirenja ovog iznosa. Mi smo smatrali da je to u redu i da nije važno da li će se naplata završiti za godinu ili godinu i po. Međutim, FBiH nije na to pristala. Mi nismo ništa blokirali, sud je jasno odredio račune sa kojih treba da se izvrši naplata. Naravno da u ovom trenutku jedan dio sredstava koje naplatimo čini onaj dio koji pripada nama, ali je vrlo jasno rečeno da se to ne može završiti na iznosu od 28 miliona. Zna se tačno koliko pripada RS i mi ćemo samo morati pomjeriti granicu izvršenja da bi došli do onog iznosa koji nam pripada. Postoje monogi problemi oko sistema raspodjele, on nije savršen i nažalost ne postoji ozbiljna spremnost za promjene. Kada god nešto treba da pripadne Republici Srpskoj imamo velike opstrukcije od strane FBiH.

CAPITAL: Da li uskoro možemo očekivati nove koeficijente raspodjele prihoda od indirektnih poreza?

TEGELTIJA: Danas RS ima najmanji koeficijent u zadnjih dvije ili tri godine i vidjećete da će na kraju godine opet postojati obaveza FBiH prema nama i to tako traje. RS i FBiH moraju da utvrde koeficijente koji će se primjenjivati barem dvije do tri godine, a nakon toga da se izvrši poravnjanje jer ne možete ulaziti u proces formiranja budžeta sa koeficijentima koji u tom trenutku važe, a onda se na vrlo čudan način promijene dva do tri puta u toku jedne godine. Bilo bi dobro da postoje dugoročnije utvrđeni koeficijenti i da postoji sistem automatskog poravnjanja. Nažalost, ni to nije došlo na odobravanje u FBiH.

Manipulacije sa podacima krajnje potrošnje

CAPITAL: Koliko mogu biti vjerodostojni podaci krajnje potrošnje? RS je smatrala da ti podaci nisu vjerodostojni i da bi joj trebali pripadati veći koeficijenti.

TEGELTIJA: Postoji mogućnost da se utiče na krajnju potrošnju u sistemu u kojem to sada funkcioniše. Niko od ljudi koji su zaduženi za krajnju potrošnju po regionalnim centrima ne predstavlja srpski narod i zbog toga postoji osnovana sumnja. Sistem krajnje potrošnje treba unapređivati do krajnjih granica do kojih je to moguće. Prije svega, trebamo ga tehnički unaprijediti i on će biti unaprijeđen tako da ljudski faktor ne može da utiče na krajnju potrošnju. Nastojaćemo da, prije svega, ljudski faktor eliminišemo iz krajnje potrošnje, a onda izmjenama zakona o PDV-u da se definiše način odgovornosti za ispunjavanje rubrike krajnje potrošnje za koju u ovom trenutku niko ne odgovara ako pogriješi.

CAPITAL: Da li je moguće uskoro postići dogovor sa Federacijom BiH o raspodjeli prikupljenih prihoda od akciza na gorivo?

TEGELTIJA: To nije stvar dogovora, već da se primjenjuju rješenja koja postoje. Dogovori mogu da se primjenjuju za budućnost, a ovo je pitanje primjenjivanja i neprimjenjivanja propisa koji postoje deset godina. Nastojanje da za sve što vam se ne dopada pravite blokade za nas je zaista neprimjereno i neodgovorno od strane FBiH. Mi se ne dogovaramo oko nove potrošnje, mi treba da počnemo sa primjenom novog zakona sa novim apsolutnim iznosima prema utvrđenim stopama. Naravno da je RS otvorena za svaku raspravu o tome koliki trebaju biti ili trebaju li nam novi koeficijenti i da, kada se to usaglasi, počnemo da ih primjenjujemo. Zar neko može da se odrekne nečega što mu pripada? Dok se to ne usaglasi, postoje kriterijumi na osnovu kojih se do sada novac raspoređivao i tako treba da se radi.

CAPITAL: Građani se bune zbog značajno povećane cijene goriva.

TEGELTIJA: Cijenu goriva uslovljavaju cijene na svjetskom tržištu. Nadam se da će doći do stabilizacije na svjetskom tržištu jer bez toga nije moguće ništa uraditi. Ukoliko bi došlo do daljeg rasta cijena na svjetskom tržištu vjerovatno bi se moralo na neki način intervenisati.

CAPITAL: Da li ste uvjereni da postoji stvarna konkurencija između vlasnika benzinskih pumpi jer je simptomatično da isti dan spuštaju i podižu cijene. Da li bi Konkurencijski savjet morao djelovati po službenoj dužnosti zbog sumnje u nezakonito kartelsko udruživanje vlasnika benzinskih pumpi?

TEGELTIJA: Ako negdje postoji tržišna konkurencija, onda postoji u RS. Imamo oscilaciju u pet do deset feninga razlike između regije Banjaluke i Bijeljine.

CAPITAL: Zašto je onda u Brčkom toliko jeftinije?

TEGELTIJA: U Brčkom nema fiskalizacije. Nadam se da ćemo to završiti jer je Brčko mjesto u kojem se još uvijek kupuje na paragon blokove i postoji mogućnost zloupotreba u tom dijelu.

CAPITAL: Da li ste zadovoljni dinamikom realizacije budžeta?

TEGELTIJA: Veoma smo zadovoljni. Imali smo skoro rebalans. Nakon šest mjeseci ćemo imati i veće i bolje izvršenje nego što smo planirali rebalansom. Prihodovna strana će sasvim sigurno ostvariti rashodovnu. Već nekoliko godina to držimo pod kontrolom i prošlu godinu smo završili sa suficitom od preko 140 miliona KM, a mislim da ćemo i 2018. završiti sa otprilike istim suficitom, ukoliko ne budemo povukli neke radikalne poteze prema privredi.

CAPITAL: Siniša Vukelić