.JPG)
SARAJEVO – Propise o deviznom poslovanju na području Federacije BiH potrebno je izmijeniti radi ispunjenja uslova iz Akcionog plana Savjeta ministara vezanog za provođenje aktivnosti na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa pravilima FATF-e, kao i harmoniziranja propisa o deviznom poslovanju u zemlji i daljnjeg usklađivanja s direktivama EU.
Iz tih razloga, kako je istakla pomoćnica federalne ministrice finansija Mira Bradara, resorno ministarstvo je predložilo donošenje izmjena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju, koje je u formi Nacrta prihvatio Predstavnički dom Federalnog parlamenta na ovosedmičnom zasjedanju.
U skladu s preporukom FATF-e, predložene izmjene i dopune odnose se na proširenje obuhvata fizičkog prekograničnog prenosa na prenosive instrumente na donosioca, kao i sve druge gotovinske ekvivalente, koji se smatraju gotovinom u skladu s propisom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao i na pojačanu kontrolu radi otkrivanja, zaustavljanja i sprečavanja aktivnosti pranja novca i primjenu odgovarajućih sankcija za neprijavljivanje kod prekograničnog prijenosa imovine.
“Novine su i u produženju roka za naplatu izvoznih poslova sa sadašnjih šest mjeseci na 12 mjeseci, što znači da istekom tog roka izvozni poslovi će se tretirati kao kreditni poslovi i postoji obaveza prijavljivanja nenaplaćenih izvoznih poslova Ministarstvu financija”, kazala je Bradara.
Pojasnila je da će se evidentirati u Ministarstvu kao kreditni poslovi s inozemstvom i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku dužem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovu izvoza, a koji nije izvršen istekom godinu dana od izvršenja naplate.
Izmijenjen je i rok u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena, sa šest mjeseci na jednu godinu, kao i obavezno vraćanje uplaćenog iznosa u zemlju.
Predloženim odredbama, navodi Bradara, sada se rezidentu propisuje obaveza da u roku od 30 dana od dana prestanka osnova za koji je devizni račun otvoren u inostranstvu izvrši unos sredstava u Federaciju.
Izvršene su i određene dopune vezane za finansijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi finansijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena sa poreznim zakonima.
Sredstva rezidenta koja se koriste za elektronsku kupoprodaju roba i usluga, a koja se vode kod institucije elektronskog novca, isključuju se iz depozitnih poslova.
Predloženim odredbama definiše se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementiima ugovora.
U dosadašnjoj primjeni Zakona o deviznom poslovanju uočeni su određeni propusti i nedostaci u vezi devizne kontrole, te se propisuje da se u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.
“Ukoliko se utvrde nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku. Ako se pojavi osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu s izvršenim krivičnim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta”, ističe Bradara.
Takođe, precizira se da se u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može pokrenuti ili voditi prekršajni postupak, a opšta zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka.
Uz to predložene su, kako kaže, izmjene u visini novčanih kazni, koje su usaglašene sa Zakonom o prekršajima.
Očekuje se da predloženi Nacrt zakona, nakon prihvatanja u Predstavničkom domu bude usvojen i u Domu naroda, nakon čega će biti otvorena javna rasprava.
Fena
