Notari još bez pomoćnika zbog Ustavnog suda RS

BANJALUKA – Ustavni sud Republike Srpske ni nakon pola godine nije odlučio da li je u pravu Ministarstvo pravde RS ili Notarska komora RS pa je konkurs za izbor 71 notarskog pomoćnika i dalje stopiran. Notari ne odustaju – kancelarije, kažu, otvaraju sopstvenim novcem pa ne žele da im nadležni republički organi određuju koliko će pravnika zaposliti.

Predsjednik Notarske komore Slada Ivelić  kazala je za CAPITAL da će odluka suda odrediti i sudbinu spornog konkursa, koji je 17. novembra prošle godine raspisalo resorno ministarstvo.

„Sve je na čekanju dok sud ne odredi da li je Zakon ustavan ili ne“, navela je Ivelić.

Prema konkursu, 51 notar u RS trebalo bi da zaposli 71 pomoćnika, ali tvrde da dodatne troškove neće moći da podnesu.

Po ljetos usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima RS,  broj pomoćnika određuje ministar, a prema broju sačinjenih notarskih isprava tokom godine. Tako na 1.000 isprava u jednoj notarskoj kancelariji mora se imenovati po jedan pomoćnik. U resoru navode da će postupak okončati po dostavljanju odluke Ustavnog suda RS

„Služba notarijata je od izuzetnog značaja u RS i opravdala je funkciju rasterećenja pravosuđa i povećanja stepena pravne sigurnosti u oblastima, koje su u nadležnosti notara“, kratko su poručili iz ministarstva.

Notare uplašio ključ u bravi

Notari, kako je CAPITAL ranije pisao, tvrde da bi mnogi među njima, ako ovakva praksa zaživi, mogli da stave ključ u bravu. Pravdaju se da nemaju tolike prihode te da bi po posao bilo pogubno da izdvajaju novac za nove plate.

Banjalučki notar Stevo Baštinac, koji prema konkursu mora da zaposli jednog pomoćnika, za CAPITAL je tada kazao da većina notara u kancelarijama već ima zaposlene radnike.

„Već imam dva pomoćnika u kancelariji. Imamo apsurdnu situaciju u Derventi gdje notar mora da primi sedam pomoćnika po broju predmeta, a čovjek uglavnom radi ovjere. Ovo bi bilo ogromno finansijsko opterećenje. Može samo zatvoriti kancelariju“, istakao je Baštinac.

Upravo jedini derventski notar Branko Đurić, koji je i rekorder po broju pomoćnika koje mora da zaposli, nije bio raspoložen za razgovor, ali je istakao da je „svima sve jasno kada pogledaju konkurs“. Iako je resorno ministarstvo odredilo da mora da ima sedam pomoćnika zbog 7.000 notarskih isprava godišnje, kaže da dosad nije imao potrebu da ih angažuje.

Takođe, notari su istakli da bi novo zapošljavanjem moglo da znači i otkaze pravnika koji godinama rade u notarskim kancelarijama, međutim, pomoćnik ministra pravde RS Jelena Vukadinović istakla je da svi oni moraju da se zovu notarskim pomoćnicima, što znači da će oni koji već rade u kancelarijama steći ovo zvanje.

„Ne radi se o otpuštanju ljudi, već će oni koji već rade imati pravni status koji moraju da imaju s obzirom na ozbiljnost, težinu i odgovornost poslova koje obavljaju“, zaključila je.

Praktično, ovo znači da će nove zakonske izmjene „natjerati“ notare u RS da zaposlenim pomoćnicima odrede i platu koja im sljeduje.

„Ista ne može biti niža od plate višeg stručnog saradnika zaposlenog u organima državne uprave“, stoji u novom Zakonu.

Prema podacima Poreske uprave RS, najveća zarada jednog od notara u 2016. godini iznosila je čak 361.258 maraka. Notar je, dakle, prosječno mjesečno zarađivao 30.100 KM.

Odmah iza ove zarade slijede i godišnja notarska inkasiranja teška 246.057, 245.372 i 214.781 KM.

CAPITAL: Žana Gauk