SARAJEVO – Posljednji konkurs za izvršne direktore u „BH Telecomu“, jednoj od najprofitabilnijih državnih firmi, poništen je i ponovo raspisan kako bi bio prilagođen kandidatima koji su međustranačkim dogovorima određeni za te pozicije.
Ranije su kandidati koji konkurišu na rukovodeće mjesto trebali, između ostalog, imati petogodišnje iskustvo u rukovođenju. Međutim, nakon najmanje deset godina prakse, ovaj uvjet je promijenjen i smanjen na samo tri godine.
Između dvije konkursne procedure dogovorena je koalicija vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB). Izvršni direktori koji su primljeni na drugom konkursu bili su članovi ovih stranaka ili su to kasnije postali. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da su dvojica imala manje od pet godina iskustva na rukovodećim poslovima.
Sagovornici CIN-a kažu da se na pozicije u „BH Telecomu“ postavljaju ljudi po stranačkom dogovoru, a konkursi se oblikuju prema njima.
„Prvo se dogovore ljudi pa se onda raspiše konkurs“, kaže Enver Bijedić, bivši federalni ministar prometa i komunikacija.
Raspoređivanje na pozicije
U proljeće 2015. godine „BH Telecom“ je raspisao konkurse za generalnog direktora i šest izvršnih direktora. U roku od tri mjeseca za generalnog direktora je izabran dugogodišnji član SDA Mirsad Zaimović koji je potom trebao predložiti šestero svojih najbližih saradnika.
Uz generalnog direktora, to su najodgovornije osobe u firmi. Oni donose ključne odluke. Njihova prosječna plaća je oko 4.000 KM. Za ove pozicije je potrebno raspisati konkurs i dobiti saglasnost Nadzornog odbora i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), dok druge uposlenike Uprava može zapošljavati bez konkursa.
Zaimović je sredinom 2015. godine razgovarao sa 42 kandidata, ali konkurs nije uspješno završen. Umjesto stalnih, izabrani su vršioci dužnosti izvršnih direktora, dugogodišnji uposlenici „BH Telecoma“ Alma Čolo, Orhideja Junuzović, Tarik Čaršimamović, Adnan Huremović, Nihad Borovina i Sedin Kahriman. Zaimović kaže da se konkursna procedura, uz ostalo, odužila i zbog promjena u Vladi Federacije.
„BH Telecom“ je u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Nakon općih izbora 2014. godine vlast u ovom entitetu su formirale: SDA, Demokratska fronta (DF) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH). DF je poslije istupio, a u oktobru 2015. godine je potpisana koalicija SDA i SBB-a.
Nakon toga se počela mijenjati i struktura Uprave „BH Telecoma“.
U januaru 2016. godine su među vršioce dužnosti izvršnih direktora ušli član SBB-a Muamer Hadžović i Duljko Hasić, koji se nakon izbora na rukovodeće mjesto učlanio u ovu stranku. Oni su zamijenili dotadašnje Huremovića i Borovinu koji nisu članovi nijedne političke stranke. Hadžović i Hasić nisu konkurisali za ove pozicije u martu 2015. godine.
Mirsad Zaimović kaže da je njihova imena dobio od Vlade Federacije BiH koja je poslala prethodnu saglasnost za imenovanje.
Međutim, premijer Fadil Novalić objašnjava da Vlada FBiH ne daje prijedloge kandidata.
„Previše je to usmjereno na Vladu, vjerujte mi. Mi smo se najmanje bavili kadrovima“, kaže Novalić, dodavši da se u Vladi samo ‘digne ruka’ za ono što predloži nadležno ministarstvo.
U Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, pak, odgovornost vraćaju na Novalića.
„Vlada Federacije u konsultacijama sa Uredom premijera predlaže kandidate za imenovanje vršilaca dužnosti“, piše u objašnjenju iz Ministarstva.
Hadžović u „BH Telecomu“ radi od 2013. godine, a imenovan je za v.d. izvršnog direktora u Direkciji za investicije.
Hadžović je za CIN rekao da se nije prijavio na konkurs jer „nije imao aspiracija“ za to. Ipak, kada ga je nepunu godinu dana kasnije Vlada predložila za tu poziciju, prihvatio ju je, ali kaže da ne zna kako su baš njega predložili.
Objašnjava da se 2012. godine učlanio u SBB i predao im biografiju, ali tvrdi da ni s kim iz Stranke nije pričao o poziciji u „BH Telecomu“.
„Te koalicione dogovore koji se vrše, da budem iskren, nisam učestvovao niti znam detalje tih pregovora. Poslije tog koalicionog dogovora koji se desio, došao je prijedlog Vlade za imenovanje vršioca dužnosti“, kaže on.
Hasić je na mjesto v.d. izvršnog direktora u Direkciji za razvoj poslovanja došao iz Vanjskotrgovinske komore BiH gdje je bio direktor Instituta za edukaciju. I on tvrdi da je došao na prijedlog Vlade i da ga prije toga niko o tome nije obavijestio.
„Iskren da budem, nije mi bilo neobično. (…) Ja sebe smatram vrsnim ekonomistom u državi i šire, internacionalnog opsega“, rekao je Hasić i objasnio da se na prvi konkurs nije prijavio jer za njega nije ni znao.
Hasić je tokom 2016. godine tri puta dao donaciju za SBB, ukupno 3.200 KM, a kako sam kaže, u Stranku se učlanio godinu dana kasnije. To je uradio jer je čuo da ga je SBB predložio u Upravu „Telecoma“ pa je smatrao da ne bi bilo korektno „da ostane po strani“.
„Čuo sam i, da bih bio korektan i prema Stranci, onda sam se ja učlanio i, eto, onda donirao sam“, kaže Hasić.
Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić je novinarima CIN-a rekao da ne zna da li su članovi njegove stranke u Upravi „BH Telecoma“: „Znam da je „Telecom“ depo kadrova Stranke demokratske akcije i da kompletno rukovodstvo, praktično, čine ljudi iz Stranke demokratske akcije“.
Direktorove kombinacije
Prema Hasićevim riječima, Direkcija za razvoj poslovanja predstavlja „ekonomiju ‘BH Telecoma'“ i on je najodgovornija osoba za prihode firme. Godišnji prihodi „Telecoma“ kreću se oko 500 miliona KM. Dobit ovog preduzeća u 2016. godini je bila oko 76 miliona KM i manja je za skoro 20 miliona KM u odnosu na godinu prije.
Prije njegovog imenovanja na ovoj poziciji vršioca dužnosti direktora je sedam mjeseci bio Sedin Kahriman, član SDA i predsjednik Općinske organizacije ove stranke u Vogošći.
Generalni direktor Zaimović objašnjava kako je Kahriman prebačen na poziciju vršioca dužnosti izvršnog direktora za informacione tehnologije kada je iz Vlade došlo Hasićevo ime kao prijedlog. On kaže da Duljko Hasić kao ekonomista nije mogao voditi Direkciju za informacione tehnologije koja je ostala slobodna nakon premještaja Borovine na nižu poziciju.
„Tako da smo napravili tu kombinaciju da dobijemo obojicu u Upravi“, kaže Zaimović koji je potom predložio poništenje dijela konkursa kako bi se i oni mogli prijaviti.
„Ja sam shvatio da i njima treba dati priliku da konkurišu, na bazi onih iskustava koje sam imao u tom periodu u kojem smo surađivali.“ Period o kojem Zaimović govori trajao je deset radnih dana – toliko su vremena Hasić i Hadžović bili na funkcijama kada je poništen konkurs.
Uvjeti na novom konkursu su bili drugačiji – umjesto dotadašnjih pet godina iskustva na rukovodećim poslovima ili osam godina iskustva u struci, od kandidata se traže samo tri godine iskustva u rukovođenju. Do toga je došlo nakon izmjena Statuta „BH Telecoma“ koje je predložila izvršna direktorica za pravne poslove, upravljanje organizacijom i ljudskim resursima Alma Čolo.
Ona objašnjava da član uprave ne može biti neko ko nije bio rukovodilac pa je između dva ranija uvjeta našla sredinu.
„Pa, ako neko može biti ministar na državnom nivou, a da nema nikakvog iskustva, ja mislim da može i član uprave (…) da ima tri godine rukovodnog“, objašnjava Čolo, dugogodišnja članica SDA.
Promjenama, međutim, nisu obuhvaćene niže pozicije pa kandidati koji konkurišu za direktore regionalnih direkcija i dalje moraju imati pet godina iskustva u rukovođenju.
„Mi smo razmišljali da li da i to smanjimo, ali smo došli do zaključka da regionalni direktori imaju veoma širok spektar djelovanja“, kaže Čolo. „Po meni, ne bi valjalo da imaju manje od pet godina rukovodnog iskustva.“
Zaimović kaže da to nije logično te da se tu potkrala greška: „Ja ne znam da je takvo nešto napravljeno“.
Dvije sedmice nakon što su izmjene stupile na snagu, raspisan je novi konkurs za tri izvršna direktora. Izmjene su išle naruku prijavljenim kandidatima. Novoizabrani članovi Uprave Kahriman i Hadžović imali su manje od pet godina iskustva u rukovođenju.
Za potrebe konkursa je napravljena još jedna izmjena – do tada je za izvršnog direktora za informacione tehnologije mogla konkurisati samo osoba sa završenim elektrotehničkim fakultetom, a sada je to prošireno na fakultet za saobraćaj i komunikacije koji je završio Kahriman.
Kahriman nije želio komentarisati ove izmjene, utjecaj SDA na njegovo imenovanje, kao ni to kako mu je objašnjeno prebacivanje sa jedne pozicije na drugu:
„Nije meni im'o potrebu niko da objašnjava niti ja imam potrebu sad da nešto to posebno objašnjavam“. Naveo je da je bio najbolji kandidat na konkursu.
Na pitanje novinara CIN-a da li je Uprava „Telecoma“ namjestila pozicije kako bi odgovarale kandidatima, Zaimović je odgovorio:
„Mi pravimo tim, mi smo kreiranje tima morali uokviriti. Moramo poštovati zakonsku proceduru i propise unutar ‘BH Telecoma’. Ja sam tako tim vidio.“
Članovi stranaka samo u upravu
Svi članovi Uprave „BH Telecoma“ negiraju vezu politike i njihovih imenovanja u javnim preduzećima.
„Mogla sam pripadati bilo kojoj partiji, mogla sam ne biti član političke partije, ali mislim da u tom trenutku nije bilo boljeg“, kaže Alma Čolo.
Novalić kaže da postoji utjecaj iz Vlade, odnosno „koalicioni utjecaj“ na izbor kadrova te da se teži postizanju nacionalne i koalicione ravnoteže. I drugi sagovornici CIN-a govore o podjelama pozicija u javnim preduzećima.
„Nažalost, to tako funkcioniše: uzmi ti direktora, ja ću izvršnog direktora, ovog, onog, hajmo podijelit pozicije“, kaže Željko Komšić, predsjednik DF-a, objašnjavajući da je njemu nuđen takav dogovor kada mu je predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao: „Uzmi Telecom!“
Izetbegović je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a.
Enver Bijedić priznaje da se ovo dešavalo i kada je on bio federalni ministar prometa i komunikacija.
„To je princip svugdje u svijetu da rukovodne funkcije u javnim preduzećima dobijaju članovi stranaka koje supstituiraju u vlasti“, objašnjava ovaj član Socijaldemokratske partije.
Izvršna direktorica Čolo smatra ispravnim da političke partije koje dobiju vlast imaju mogućnost da utječu na izbor kandidata u javnim preduzećima.
„Ipak, te su partije osvojile vlast. Ovo je državna firma. Državna – nije privatna. U privatnoj nek’ bude direktor ko god hoće“. CIN
