BANJALUKA – Borba protiv rada na crno u Srpskoj daje rezultate što potvrđuju i podaci prema kojima su inspektori lani zatekli 662 neprijavljena radnika, dok su godinu ranije bez ugovora o radu otkrivena 803 zaposlena.
Reformskim mjerama koje je preduzela Vlada RS, od prošle godine rad na crno mogu da kontrolišu svi inspektori Inspektorata RS u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave RS i Republičke uprave za igre na sreću, dok su taj posao ranije obavljali samo inspektori rada. Ovim je značajno povećan broj inspektora i kontrola u ovom segmentu, što potvrđuju podaci Inspektorata RS prema kojima su njihovi inspektori lani obavili 14.219 kontrola rada na crno i zatekli 532 neprijavljena radnika, dok su godinu ranije u 12.500 kontrola zatekli 803 radnika bez ugovora o radu, koji nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
Inspektori Poreske uprave prošle godine u 3.520 kontrola pronašli su 129 radnika na crno. Inspektori Odjeljenja za inspekcijiski nadzor Republičke uprave za igre na sreću u 105 kontrola pronašli su jednog neprijavljenog radnika.
Radi smanjenja broja radnika u sivoj zoni, izmijenjena je i zakonska odredba koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora o radu prijavi radnika na nadležne vidove osiguranja.
– U praksi je to dovodilo do zloupotreba, gdje su poslodavci u toku kontrole tvrdili da je radnik počeo da radi prije nekoliko dana i tek onda u ostavljenom roku regulisali status radnika – istakli su u Inspektoratu RS i dodali da je izmjenama Zakona o poreskom postupku propisano da prijavu za registraciju u jedinstveni sistem obveznika doprinosa poslodavac podnosi najkasnije dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca.
Statistike pokazuju da je godinama unazad angažovanje radnika na crno najčešće u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploataciji i preradi drveta i uslužnim djelatnostima.
Direktor fabrike obuće “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević kaže da manje radnika na crno predstavlja pozitivan pomak, te da ga posebno raduje činjenica što se stvara povoljniji ambijent za poslovanje privrednika.
– Smanjuje se broj radnika na crno, puni se budžet, a najvažnije od svega je to što se na ovaj način uvodi red u poslovanje i privredni sektor. Prirodno je da ono što radimo bude u sferi zakonskih propisa – rekao je Pazurević.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković ocijenio je da je manji broj radnika u sivoj zoni simboličan napredak u odnosu na procjene koliko radnika radi neprijavljeno.
– Mjere koje se preduzimaju su unaprijedile kontrolu radnika koji rade bez ugovora, ali to još nije dovoljno i treba raditi više kako bi se suzbio rad na crno. Jedina prava mogućnost da se poboljša budžet i riješi problem nelojalne konkurencije između preduzeća jeste borba sa onima koji ne prijavljuju radnike – rekao je Duduković.
Dodaje da je teško procijeniti koliko je tačno radnika u Srpskoj koji rade na crno.
– Tu u suštini treba tražiti razlog zašto je po nekim procjenama deset odsto nezaposlenih, a po nekim 30 odsto. Tu se stvara razlika između onih koji su stvarno nezaposleni i onih koji su nezaposleni na papiru, a u stvari rade na crno – pojasnio je Duduković.
Kazne
Nakon što zateknu neprijavljenog radnika na radnom mjestu, inspektori pišu kaznu poslodavcima.
– U skladu sa mjerama propisanim Zakonom o radu, novčane kazne iznose od 5.000 do 20.000 maraka – naveli su u Inspektoratu RS.
Iz Poreske uprave Srpske navode da uplatiocima doprinosa koji ne registruju zaposlene u Jedinstveni sistem u zakonom propisanom roku izriču mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju najmanje 15 dana i kaznu od 10.000 do 30.000 KM. Glas Srpske