LJUBLJANA, Ustavni odbor slovenačkog parlamenta danas će raspravljati o prijedlogu dviju opozicionih stranaka da se posebnim zakonom onemogući isplata tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih državljana sa računa ili iz imovine Nove Ljubljanske banke (NLB) temeljem odluka hrvatskih sudova.
Prijedlog su podnijele Slovenačka demokratska stranka (SDS) Janeza Janše i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina.
One traže traže da se posebni amandman na ustavni zakon iz 1994. godine, kojim je osnovan NLB te njegova bilansa odvojena od “stare” Ljubljanske banke i njezinih obveza prema staroj deviznoj štednji, donese što prije, s obzirom na skoro raspuštanje parlamenta i sazivanje parlamentarnih izbora krajem maja ili početkom juna.
Prema prijedlogu opozicije, NLB bi se obavezao da ne smije isplaćivati zahtjeve temeljem pravnomoćnih presuda hrvatskih sudova, a ako bi do isplate s njezinih računa u Hrvatskoj ili zapljenom imovine ipak došlo, Slovenija bi morala preduzeti “kompenzacijske mjere” na imovini hrvatskih preduzeća u Sloveniji u istoj visini.
Kompleks dilema oko najveće slovenačke banke koja je u 100-postotnom vlasništvu države postao je jedna od najvažnijih tema pred ovogodišnje parlamentarne izbore.
Opozicija tvrdi da je Cerarova vlada propustila sve rokove za privatizaciju te banke, što je obaveza koju je prema Evropskoj komisiji prihvatila prijašnja vlada, zbog čega banci i Sloveniji prijete moguće sankcije.
Cerar tvrdi da je dvogodišnju odgodu za prodaju 75 odsto njezinih akcija njegova vlada morala zatražiti jer su konzultanti za inicijalnu javnu prodaju njenih akcija (IPO) ocijenili da bi zbog neriješene problematike stare devizne štednje njezina vrijednost u sadašnjem trenutku bila manja za nekoliko stotina miliona evra.
Osim toga, svoj rad završava nekoliko istražnih komisija koje se bave radom NLB-a u vrijeme finansijske krize, kad je u banci nagomilano mnogo loših kredita.Opozicija zahtijeva da se izvještaji parlamentarnih komisija u vezi s NLB-om zaključe i predaju policiji, te državnom tužilaštvu, tvrdeći da je u banci bilo mnogo loših poslovnih praksi, pa i kriminala za koji nitko nije odgovarao iako je NLB zbog tadašnjih teškoća morala dokapitalizirati država.
Nekadašnji slovenački ustavni sudac Ciril Ribičič izjavio je za poslovni list “Finance” da bi donošenje ustavnog zakona koji predlaže opozicija moglo biti sporno sa aspekta slovenačkog i evropskog prava, te da bi eventualno donošenje protivmjera protiv hrvatskih preduzeća moglo voditi u “ekonomski rat”, iako je, i po njegovu mišljenju problematika stare devizne štednje iz vremena bivše SFRJ “sukcesijsko” pitanje, što je i službeni stav Ljubljane. Hina