LONDON – Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice blago porasle, drugi vikend zaredom, a trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon što je Bijela kuća najavila carine na uvoz kineskih proizvoda.Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,1 posto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 62,35 dolara.
U prvom dijelu sedmice cijene su nafte bilo pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.
To podržava strahovanja ulagača od protumjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje.
Oprez ulagača posljedica je, takođe, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje. Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u februaru ponuda u svijetu porasla za 700 hiljada barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na ukupno 97,9 miliona barela dnevno.
Procjenjuje se, takođe, da će ponuda neovisnih proizvođača predvođenih SAD-om ove godine porasti za 1,8 milijuna barela dnevno, dvostruko snažnije nego lani.
Potražnja bi, pak, prema procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 miliona barela dnevno, a procjenjuje se i da su u januaru, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.
“Dio tog rasta zaliha sezonski je uvjetovan, ali neki ulagači to ipak nisu očekivali, s obzirom na razdoblje smanjenja proizvodnje, što navodi na zaključak da OPEC-ovi rezovi možda nisu dovoljni”, ističe Olivier Jakob iz Petromatrixa.
OPEC i skupina neovisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i razina globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC-a trebao bi trajati do kraja ove godine.
No, njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD-u, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.
A na rast proizvodnje u SAD-u ukazuju i podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošle sedmice porastao za njih četiri, na ukupno 800. to je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam sedmica.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
A to, pak, umanjuje uticaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′. Hina