TOKIO, Na azijskim berzama su indeksi porasli, nakon oštrog pada prethodnih dana, no na tržištu vlada nestabilnost jer su terminski indeksi na Wall Streetu u minusu nakon jučerašnjeg skoka.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,8 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 1,6 %, dok su cijene akcija u Australiji i Hong Kongu porasle oko 0,7 %. U Šangaju su pale više od 1 %, a oslabio je i južnokorejski Kospi indeks.
Na samom početku današnjeg trgovanja azijski MSCI indeks bio je na dobitku oko 2 %, zahvaljujući jučerašnjem skoku cijena akcija na Wall Streetu za više od 1,7 %.
No, jutros je terminski S&P 500 indeks oslabio 0,3 %, što znači da se i u srijedu na najvećoj svjetskoj berzi može očekivati nestabilno trgovanje kao i juče.
Zbog toga su i azijski indeksi berza splasnuli, a analitičari kažu da se i idućih dana može očekivati nestabilno trgovanje.
“Jedino je iznenađenje u vezi ove nestabilnosti to što do nje nije došlo ranije. U normalnim okolnostima, čak i na tržištu ‘bikova’, ulagači bi trebali očekivati korekciju cena na niže od 10 i više odsto u nekom trenutku. Uvek je moguć dalji veliki pad cena, no to nisu naše procene. Poboljšanja u globalnoj ekonomiji i rast zarada kompanija pružaju tržištu akcija podršku”, kaže Richard Titherington, direktor u kompaniji EM Asia Pacific Equities.
Dio analitičara smatra da oštar pad cijena akcija u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije, povećanja kamata i precjenjenosti akcija, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dostizalii nove najviše nivoe u istoriji.
“Ova je korekcija cena verovatno zdrava i ne odražava neko slabljenje makroekonomskih izgleda. Nestabilnost će biti prisutna još koji dan, no ne očekujemo duže razdoblje velike nestabilnosti”, kaže Tom Kenny, ekonomista u ANZ-u.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do evrozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dostizanja rekordnih nivoa precenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu podsticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta akcija.
Rast ekonomije i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a centralne banke bi na to trebale reagovati. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.
Američka centralna banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.
Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dostizali najviše nivoe od početka 2014. godine.
Očekuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti podsticajne monetarne mjere, što takođe potiče rast prinosa na obveznice.
A viši prinosi štete akcijama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi deo investitora mogao povući deo sredstava iz akcija i kupiti obveznice.
Nakon jučerašnjeg pada, jutros su porasle i cijene nafte. Cena barela na američkom tržištu ojačala je 56 centi, na 63,95 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupeo 52 centa, na 67,40 dolara.
A na valutnim tržištima japanski jen je malo oslabio nakon što je juče njegov kurs porastao jer se ta valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Jutros se kurs dolara kreće oko 109,30 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 108,70 jena.
I dok je prema japanskoj valuti ojačao, u odnosu na evropsku dolar je blago oslabio, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,2360 na 1,2390 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,64 boda, dok je juče u ovo doba iznosio 89,61 bod. Hina