Ovogodišnja proizvodnja ostvarena je mukotrpnim naporima rudara koji se nerijetko služe i određenim improvizacijama kako bi ostvarili normu.
“Prema godišnjem planu, mi smo imali 835 radnika, a godinu završavamo s njih 753. Dakle, nedostaje nam kvalifikovana radna snaga koja je spremna za direktnu proizvodnju na otkrvicima i na uglju”, kazao je Ramo Mešanović, rukovodilac Rudnika Dubrave.
Mašine starije od rudara
Predsjednik Sindikalne organizacije Rudnici uglja Kreka Zuhdija Tokić kaže da tuzlanski rudari u tri rudnika koja djeluju pri spomenutom zavisnom društvu postižu nemoguće, s obzirom na to da rade u izuzetno teškim uslovima, s veoma starom opremom čiji je normalan vijek funkcionalnosti istekao.
“Rudari Rudnika Mramor u teškim uslovima pod zemljom rade s čelom koje je staro 30 godina. U pojedinim radilištima imamo i opremu koja je starija od rudara. Ukoliko nemate ispravnu mašinu onda možete zamisliti samo kakvo je stanje. Ljudska snalažljivost ima uspjeha donekle, onda dođe kraj improvizaciji i nastaju problemi. Bogu hvala, problema još nije bilo, ali ako se nastavi ovakvo stanje i to možemo očekivati”, upozorava Tokić.
Tuzlanski rudari u jame duboke po nekoliko stotina metara uglavnom silaze i bez zdravstvenog osiguranja.
“Nas kao malu djecu varaju. Zavod zdravstvenog osiguranja TK nam knjižice ovjeri na tri do pet dana u toku mjeseca, iako im faktura sa iznosom od oko 700.000 KM svakog mjeseca bude isplaćena. Oni se ovdje opravdavaju ranijim dugovanjima koje Kreka ima. Zbog toga, ovaj zavod skupa s direktorom pozivam da odmah danas počnu s ovjeravanjem zdravstvenih knjižica, jer ukoliko se to ne uradi, mi počinjemo s aktivnostima u zakonskom okviru, a koje će dovesti do primoravanja tih ljudi da to ispune”, dodaje Tokić.
Do kraja ove godine, tri rudnika koja djeluju u okviru Kreke trebala bi proizvesti više od dva miliona tona uglja, što predstavlja više od hiljadu tona po rudaru.
Takođe, realizacija ove proizvodnje značiće i 100 tona uglja više nego lani.
Prema prognozama, prihodi ovog rudnika za 2017. godinu trebali bi iznositi do 120 miliona konvertibilnih maraka, međutim problem u normalnom funkcionisanju predstavljaju akumulirana dugovanja od 220 miliona KM, zbog čega su računi dosad u nekoliko navrata bili blokirani.
Brojne probleme u kojima se nalazi Kreka, a koji su nastali kao posljedica rada ranijih uprava, aktuelni direktor Osman Bleković kaže da država mora riješiti.
“Kreka to ne može sama da uradi. Država je dozvolila da preduzeća ne plaćaju obaveze prema fondovima i slično. U ovakvom stanju, sa neriješenim strateškim stvarima, starijom opremom i manjim brojem rudara, za godinu povećati proizvodnju uglja je veliki uspjeh”, kaže Bleković.
Inače, tuzlanska Kreka djeluje u koncernu Elektroprivrede BiH koja je od ranije najavljenog investicijskog ciklusa od 158 miliona KM za period 2016/2018. godina dosad ispoštovala svega šest miliona.
Nezavidan položaj u odnosu na ostale rudnike
Tokić je juče upozorio i da se Kreka u odnosu na sve ostale rudnike koji djeluju u ovom koncernu nalazi u nezavidnom položaju.
“Postavlja se pitanje da li su rudari Kreke osobe drugog reda? Mi to nećemo dozvoliti. Nećemo biti imuni na sve ovo te je za 15. decembar najavljena redovna sjednica Sindikalne organizacije gdje ćemo usaglasiti određene korake. Takođe, ukoliko u januaru ne bude osigurana realizacija investicijskog ciklusa od Elektroprivrede BiH spremni smo na drastične poteze”, upozorio je Tokić.
On je poručio i da tuzlanski rudari umjesto da idu s organizacijom obilježavanja Dana rudara, sada se bore za isplatu plata koje ne ide prema dinamici koja je utvrđena granskim kolektivnim ugovorom.
Navodi i da isplata jubilarne nagrade nije na vidiku, kao ni regres koji je dosad isplaćen svim rudnicima u FBiH, izuzev tri koja djeluju u okviru Kreke.
Da bi svi pogoni Kreke bili u stanju prihvatljive tehničke opremljenosti potrebno je najmanje 185 miliona maraka. Klix.ba
