SARAJEVO – Sarajevski aerodrom jedan je od rijetkih u regiji koji ne radi 24 sata, što prouzrokuje poteškoće aviokompanijama prilikom kašnjenja noćnih letova te radnicima koji se moraju zadržavati na poslu nakon radnog vremena. Neograničeno radno vrijeme, saznajemo, zahtijevalo bi više radnika i veću potražnju aviokompanija.
Osnovni razlog za rad sarajevskog aerodroma od 6:00 do 22:00 časa je slaba zainteresovanost aviokompanija za noćne letove prema glavnom gradu BiH. Sudeći prema riječima direktora ovog aerodroma Armina Kajmakovića, ovakva situacija vjerovatno se neće uskoro promijeniti.
„Vrijeme rada aerodroma uslovljeno je potražnjom aviokompanija za obavljanje letova, dodatnim troškovima, prisustvom ostalih službi na aerodromu, njihovom spremnošću i osposobljenošću te dovoljnim brojem kadra ostalih subjekata involviranih u sigurno i zakonom propisano odvijanje zračnog saobraćaja. Pri tom mislim na Graničnu policiju BiH, Kontrolu letenja, Profesionalnu vatrogasnu brigadu, Carinsku ispostavu, Hitnu pomoć te dodatni angažman zaposlenika“, rekao nam je Kajmaković.
U slučaju kašnjenja noćnih letova, radnici aerodroma u Sarajevu moraju ostati na poslu poslije 22:00 sata. S druge strane, turisti u Sarajevo mogu sletjeti poslije 22:00 sata samo u posebnim slučajevima. Svako kašnjenje mora biti najavljeno.
„U dosadašnjoj praksi redovnim aviokompanijama je uvijek bilo omogućeno razumno kašnjenje. Veoma često se izvan propisanog radnog vremena obavljaju letovi u medicinske svrhe. Zaposlenici rade predviđeni fond radnih sati koji je zakonski propisan i u slučajevima produženog radnog vremena uslovljenog kašnjenjem letova koristi se zakonska osnova preraspodjele radnog vremena“, pojašnjava nam direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Kajmaković dodaje kako otvorenost aerodroma 24 sata ne ovisi samo o ranicima aerodroma, nego i o drugim službama koje su većinom na budžetu. Da bi aerodrom radio 24 sata, potreban je mnogo veći broj zaposlenih aerodromskih radnika, graničara, carinika, kontrolora letenja…
„Moramo biti otvoreni od 6:00 do 22:00 sata radi obavljanja javne funkcije bez obzira na broj letova, a zakonom smo obavezni osigurati propisani broj ljudi. Jedan od faktora koji utječu na radno vrijeme aerodroma je svakako poštivanje zakona o zaštiti od buke prema kojima je dozvoljeni nivo buke aviona u noćnim satima znatno niži nego tokom dana. Imajući u vidu sve navedeno, postavlja se pitanje isplativosti i finansijske opravdanosti neograničene otvorenosti aerodroma“, smatra Kajmaković.
Međutim, brojne aviokompanije danas imaju avione koji ne stvaraju buku, ali čini se kako nisu u velikoj mjeri zainteresovane za noćne letove prema glavnom gradu BiH i iz njega.
„Aerodrom ne može diktirati aviokompanijama u kojem periodu i kojim tipovima aviona trebaju obavljati letove. Svaka aviokompanija se odlučuje za aviooperacije u skladu sa svojim potrebama. Naravno, vremena slijetanja i polijetanja aviona određuju se uz najmanje rizika za otkazivanje letova uz izbjegavanje ranog jutarnjeg i kasnog večernjeg slijetanja zbog vremenskih uslova“, kaže Kajmaković.
Svaki aerodrom tokom dana ima periode koji su manje opterećeni, a radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo uglavnom su rasterećeni od 08:00 do 11:00 i od 16:00 do 19:00 sati.
Aerodromi u Splitu i Dubrovniku takođe rade od 6:00 do 22:00 sata. Polovinom ove godine ograničeno radno vrijeme dubrovačkog aerodroma prouzrokovalo je ozbiljan problem avionu Kroacia eirlajnsa koji je sa 124 putnika bio primoran sletjeti u Rim usljed jake bure. Slična situacija još nije zadesila sarajevski aerodrom, ali se letovi vrlo često otkazuju ili preusmjeravaju na Beograd ili Zagreb zbog guste magle.
Rukovodstvo Međunarodnog aerodroma Sarajevo redovno naglašava kako planira infrastrukturne projekte i druga ulaganja s ciljem širenja kapaciteta aerodroma. Međutim, iako bi se sarajevski aerodrom uskoro mogao pohvaliti milionskom posjetom, nadležni nisu sigurni kako bi uspjeli pokriti troškove produženja radnog vremena.
