BANJALUKA/SARAJEVO – Savjet ministara BiH i danas je propustio priliku da odobri imenovanje pregovaračkog tima kako bi Bosna i Hercegovina bar pokušala da izbjegne arbitražu kojom Hrvatska elektroprivreda traži da joj Rudnik i Termoelektranu „Gacko“ isplati 100 miliona KM za prijeratna ulaganja. Sjednica nije ni održana zbog novonastale političke krize.
Iako je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH prije nekoliko dana uputilo prijedlog o formiranju tima, a posljednji rok za okončanje pregovora je 1. decembar, ministrima na nivou BiH očigledno se ne žuri. Milionski ceh sporosti, ako se ne formira pregovarački tim, platiće Republika Srpska.
„O ovom pitanju Savjet ministara trebalo bi da raspravlja na prvoj narednoj sjednici“, rečeno je danas za CAPITAL u nadležnom ministarstvu.
Pravobranilac BiH Mlađan Mandić juče je za CAPITAL rekao da će Pravobranilaštvo BiH uputiti urgenciju Savjetu ministara BiH, ali je i podsjetio da je vremena sve manje.
Prvi tromjesečni rok u kojem je trebalo da bude postignut dogovor oko potraživanja HEP-a od RiTE “Gacko” istekao je 23. avgusta, a Pravobranilaštvo BiH, na prijedlog RiTE, od Hrvata je zatražilo produženje roka. Hrvatska strana je pristala i kao krajnji rok navela upravo 1. decembar.
Iako su postojale nezvanične informacije da je Hrvatska spremna da spusti svoj zahtjev na 50 miliona evra ili da joj se određeno vrijeme isporučuje struja, Mandić je ranije za CAPITAL kazao da je riječ o špekulacijama.
U Pravobranilaštvu vjeruju da Hrvatska nema ni najmanju pravnu šansu da dobije ovaj spor. Riječ je, navode, o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“, jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.
„U „Gacko“ je ulagano osamdesetih godina, kada je građena Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona“, kazali su u Pravobranilaštvu.
HEP godinama traži način da mu se isplate prijeratna ulaganja procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivao se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE „Gacko“.
U zahtjevu za mirno poravnanje koji je uputio institucijama BiH u maju ove godine, HEP traži poravnanje za uložena sredstva, odnosno nadoknadu od oko 100 miliona evra, na osnovu neisporučene električne energije. Ukoliko se poravnanju ne pristupi dobrovoljno, najavili su međunarodnu arbitražu.
Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je ranije da je HEP o ovom pitanju obavijestio Vladu RS.
“Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije”, rekao je Đokić i podvukao da RS može isto da uradi po pitanju Hidroelektrane Dubrovnik.
Hidroelektrana Dubrovnik napravljena je kao dio sistema tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se danas nalazi na području Hrvatske, ali akumulacioni potencijali su u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalazi se na teritoriji Republike Srpske.
CAPITAL: Žana Gauk