BEOGRAD, Ako maslinovo ulje birate prema boji, gustini i oznaci na pakovanju da je “ekstradjevičansko hladno cijeđeno”, možda ćete i pored najpažljivijeg i najdetaljnijeg razmatranja ponuđenih proizvoda ipak kupiti “mačku u džaku”.
Posljednja svjetska istraživanja pokazuju da se ovaj prehrambeni proizvod često falsifikuje, a potrošačima se umjesto čistog maslinovog, podmeće “rezano”, uglavnom sojino ulje, koje “pozeleni” do željene nijanse zahvaljujući dodatim listićima koji puštaju boju.
Na spisku najčešće lažiranih proizvoda su još i prirodni voćni sokovi, vino i med. Dakle, namirnice koje mnogi kupuju kao zdrave.
U sastavu prirodnog soka od citrusnog voća obavezno se dodaju flavanonski glikozidi hesperidin ili naringin, koji, na primjer, daje gorak ukus, recimo soku od grejpfruta. Ako se ove komponente ne nalaze u sastavu sokova od citrusnog voća, proizvod je vjerovatno lažiran, upozoravaju stručnjaci.
Hemijska analitika ovih i mnogih drugih komponenti hrane, međutim, još je komplikovana i nije dostupna svim laboratorijama, zbog vrlo skupe opreme i nedostatka stručnjaka.
“Postoje pravilnici koji utvrđuju parametre i metode za analizu i utvrđivanje kvaliteta proizvoda, na primjer proizvoda od grožđa, i jasno je da ako neki parametar, ili više njih, odstupaju od traženih, to ukazuje na loš kvalitet, a posredno to možda znači i da proizvod nije autentičan, ali ipak ne mora da bude dokaz lažiranja”, kaže dr Vesna Rakić, redovni profesor na Katedri za hemiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Hemijskom analizom hrane mogu da se dobiju informacije o hranljivim komponentama, ali i o prisustvu antinutrijenata, odnosno supstanci koje onemogućavaju iskorišćavanje hranljivih komponenti, aditiva, toksina, alergena, zagađivača iz okruženja, antimikrobnih rezidua.
“Rezultati hemijske analize hrane omogućavaju utvrđivanje kvaliteta namirnica, ali takođe mogu da ukažu i na to da li je određeni proizvod autentičan ili njegov sastav ukazuje na primjenu neodgovarajućih ili nedozvoljenih postupaka pri proizvodnji”, napominje dr Rakić.
“Svaki proizvod mora da bude zdrav, siguran za konzumiranje i privlačan. Varijacije u kvalitetu između proizvoda iste vrste moraju biti svedene na minimum. Produkti moraju biti prilagođeni zahtevima tržišta ukusom i nutritivnom vrijednošću.”
Kupcima hrane proizvedene industrijski svakako se preporučuje da čitaju deklaracije o sastavu, koje su obavezne za proizvođače. Ukoliko iz bilo kog razloga potrošač posumnja u kvalitet ili autentičnost hrane i želi da na to reaguje, najbolje je da se obrati nadležnoj inspekciji ili Udruženju za zaštitu potrošača.
“Potrošač može i sam da odnese uzorak hrane na analizu u odgovarajuću akreditovanu ustanovu”, ukazuje dr Rakić. “Na primjer, u Beogradu postoji Centar za ispitivanje namirnica. Analiza može da bude manje ili više skupa, u zavisnosti od analiziranih parametara, a dobijeni rezultat predstavlja informaciju samo za onoga ko je analizu tražio i platio.”
Ne zna se koliko se hrane falsifikuje
U Srbiji nema prezicnih podataka o tome šta se najčešće falsifikuje i u kom obimu. Istina, raniji podaci pokazuju da se “kopiraju” žestoka pića i slatkiši, kao i da sve više anonimnih proizvođača za svoje mjesto na rafovima bori tako što kopira izgled ambalaže poznatih proizvođača.
“Kada je riječ o obimu falsifikovanja hrane, u Srbiji nema ni približnih podataka”, kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača.
“Tu evidenciju ne vodi niko. Nije bilo istraživanja na osnovu kojih bi se sagledala rasprostranjenost falsifikovanja hrane. Na osnovu žalbi potrošača i djelimično na osnovu ranijih ispitivanja kvaliteta, bilo je falsifikata meda, jakih pića rakije i vinjaka, proizvoda od mesa i mlijeka i drugog. Nisam imao podatke o falsifikovanju slatkiša.”
Jedan od razloga za falsifikovanje hrane i pića na našem tržištu svakako je i nedovoljna zaštita robnih marki od samih proizvođača, slaba zaštita intelektualne svojine i slaba konkurencija.
“Korišćenjem ambalaže poznatih robnih marki, uz minimalne izmjene, a dovoljne da se falsifikatori zaštite u eventualnom sudskom sporu, pogoduju širenju ove štetne pojave”, naglašava Bogosavljević. Večernje novosti
