NJUJORK, Krajem 19. i početkom 20. vijeka, radnički sindikati su uspjeli da izbore osam sati rada dnevno za radnike u industriji.
Nedavno su Amerikanci obilježili Dan rada i na jedan dan zatvorili vrata svojih kancelarija kako bi dan proveli sa porodicom. Ostatak svijeta praznik rada slavi prvi dan maja kad su radnici u SAD započeli borbu za osmočasovno radno vrijeme.
Iako je 1867. u Ilinoisu donosen zakon kojim se radnicima garantuje osmočasovni radni dan, poslodavci su u početku odbijali saradnju .
Prvog maja te godine u Čikagu je započeo štrajk koji se pretvorio u sukobe policije i demonstranata. Policija je nezadovoljne radnike pritisnula silom i na taj način omogućila poslodavcima da nastave da krše zakon.
Predsjednik SAD je 1869. izdao proglas kojim se državnim radnicima garantuje osmočasovno radno vrijeme, no radnici u privatnom sektoru mogli su samo da se nadaju da će zakon na nivou države i njima omogućiti jednaka prava.
Krajem 19. i početkom 20. vijeka, radnički sindikati su uspjeli izboriti osam sati rada dnevno za radnike u industriji, ali većini je Amerikanaca to je za rukom pošlo tek sredinom 50 – ih godina 20. vijeka, prenose agencije.
