Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

    31. Maja 2025. — 11:00

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    „Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

    30. Maja 2025. — 12:40

    Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

    29. Maja 2025. — 15:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    Iz minusa u biznis sa solarnim elektranama u Bileći

    24. Maja 2025. — 15:15

    Energetsko siromaštvo u BiH: EU ulaže milione, domaći stručnjaci nude rješenja

    22. Maja 2025. — 13:30

    Šta je digitalni evro i kada će biti uveden?

    31. Maja 2025. — 13:33

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    Selimović: Monetarna stabilnost i institucionalna otpornost – preduslovi za ekonomski razvoj

    30. Maja 2025. — 15:00

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Lidl širi mrežu po Crnoj Gori

    29. Maja 2025. — 16:09

    Laserski pokazivači povučeni zbog opasnosti za vid

    29. Maja 2025. — 12:15

    U aprilu cijene veće za 0,3 odsto, godišnja inflacija 3,4 odsto

    27. Maja 2025. — 13:00

    Zabrinjavajući podaci o uvozu i izvozu hrane

    25. Maja 2025. — 10:02

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Turistički vaučeri prilika za popunjavanje šuplje sezone

    27. Maja 2025. — 09:45

    Ljetna turistička sezona otvorena u Budvi

    26. Maja 2025. — 09:05

    Kazne za putnike za otkopčavanje pojasa

    19. Maja 2025. — 15:01

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Kineska kompanija zainteresovana za drvnu industriju, građevinsku proizvodnju, te poljoprivredu

    30. Maja 2025. — 11:40

    Čak 300.000 kamiona spremno blokirati pravce ka i iz EU

    29. Maja 2025. — 13:41

    Ogroman pad proizvodnje u drvnoj industriji Srpske

    27. Maja 2025. — 14:18
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Evropska komisija žali zbog odluke Trampa o povećanju carina

    31. Maja 2025. — 16:21

    Proizvodnja vozila bi mogla stati, iz Kine stižu upozorenja

    31. Maja 2025. — 15:30

    Japan pregovara o kupovini gasa sa Aljaske

    31. Maja 2025. — 14:27

    Tramp najavio dvostruko veće carine na uvoz čelika

    31. Maja 2025. — 12:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Znate li koliko vas košta minus na tekućem računu?

Znate li koliko vas košta minus na tekućem računu?

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević11. Septembra 2024. — 09:46Nema komentara4 minute čitanja
FOTO: Pixabay

BEOGRAD – Minusi po tekućem računu se odobravaju na osnovu redovnih mjesečnih primanja, najčešće zavise od visine mjesečne zarade.

FOTO: Pixabay

Zavisno od paketa koje nude banke, moguće su i varijante dozvoljenog prekoračenja u visini dvije, tri, pa i šest plata.

Ovo je definitivno najskuplji vid kreditiranja građana, te je neophodno da ako ga koristite, činite to sa velikom opreznošću i sa dobrim poznavanjem troškova ovakvog načina kreditiranja.

Većina banaka odobrava minuse po tekućem računu “po automatizmu”, nakon prve primljene plate, a ne naplaćuju jednokratnu naknadu za odobrenje dozvoljenog prekoračenja. Ovo je jedna od stavki na koje je potrebno obratiti pažnju, posebno na njenu cijenu, ako je banka primjenjuje.

Prvo pitanje koje treba postaviti službenicima banke je da li se plaća naknada za odobravanje dozvoljenog minusa.

Dozvoljeni minus se obično odobrava u vremenskom periodu od maksimalno 12 mjeseci. Nakon isteka odobrenog minusa u tom vremenskom periodu, klijent banke je dužan da obezbijedi pozitivan saldo na računu bar jedan dan, kako bi ostvario pravo na obnovu ovog vida kreditiranja u istom vremenskom periodu.

Takođe, detaljno se raspitajte u svojoj banci o efektivnoj kamatnoj stopi na korišćenje minusa po tekućem računu i ne ustručavajte se da promijenite banku ukoliko je efektivna kamatna stopa za korišćenje minusa niža u drugim bankama.

Imajte u vidu da se kamata na korišćeni dozvoljeni minus obračunava na dnevnom nivou i da vam je u interesu da što kraće koristite minus. Svaki svoj prihod koristite za pokrivanje iskorišćenog dozvoljenog minusa, jer ćete značajno smanjiti troškove kamate.

Trudite se da nikada ne koristite maksimalno odobreni iznos dozvoljenog minusa. Vrlo lako se može desiti da pri mjesečnom obračunu kamate nemate dovoljno sredstava da bar djelimično pokrijete iskorišćeni minus. U tom slučaju ulazite u takozvani “nedozvoljeni minus”, koji sa sobom vuče efektivne kamatne stope i preko 100 odsto na godišnjem nivou. Ako uđete u zonu nedozvoljenog minusa, može se desiti da vam banka u trenutku kada treba obnoviti pravo na dozvoljeni minus, isti ne odobri.

Kada i kako koristiti dozvoljeni minus?

Dozvoljeni minus po tekućem računu koristite samo kada vam je to zaista neophodno. Nikada dozvoljeni minus nemojte koristiti kao dugoročni vid kreditiranja. On služi premošćavanju kratkotrajnom nedostatku novca (nekoliko dana). U tom smislu, vrlo je koristan u slučajevima kada kasni isplata zarade, kod vanrednih troškova koji se moraju odmah platiti i sl.

Vrlo je bitno da obratite pažnju i na sledeće: često će vam službenici banke reći ili ekran bankomata prikazati „raspoloživo stanje na računu”. Ovo stanje predstavlja zbir vašeg pozitivnog stanja na računu i dozvoljenog minusa. Zbog toga vodite računa da ne uđete u dozvoljeni minus misleći da samo trošite pozitivan saldo vašeg računa.

Nikako ne zaboravite, kada god ste u mogućnosti, da svojim prihodima podmirite djelimično ili u potpunosti iskorišćeni dozvoljeni minus, kako biste plaćali što nižu kamatu za korišćenje istog. Kamata se obračunava dnevno.

Prednosti dozvoljenog minusa nad ostalim vrstama kreditiranja

Za razliku od klasičnih kredita, ovo je dinamični model kreditiranja. On je uvijek raspoloživ i uvijek ga je moguće podmiriti, bez naknada prijevremenih otplata i posebnih procedura odobravanja.

U odnosu na kreditne i platne kartice, minus po tekućem računu vas ne obavezuje da svakog mjeseca isplatite dio duga, ali vas i ne ograničava da ne možete podmiriti veći dio duga od pripadajućeg za taj mjesec.

Kod većine banaka, minus po tekućem računu sem kamate nema dodatnih troškova (kao što su članarina, izrada i sl. kod kartica). U odnosu na sve ostale vidove kreditiranja, uključujući klasične kredite i kartice, minus po tekućem računu zahtijeva najmanju administrativnu proceduru kako kod aktiviranja, tako i kod ukidanja.

Opasnosti kod korišćenja minusa po tekućem računu

Vrlo je bitno da se raspitate kod nekoliko banaka o cijeni korišćenja minusa po tekućem računu i o pratećim naknadama banke. Razlike između pojedinih banaka mogu biti velike, tako da treba izabrati najbolju opciju za vas, bez prenagljivanja i žurbe.

Prije izbora banke u kojoj ćete koristiti dozvoljeno prekoračenje, dobro uporedite troškove koje ćete imati. Jedna od najvećih opasnosti kod korišćenja dozvoljenog prekoračenja je “konstantno korišćenje minusa”.

Najvažnije je da znate da je ovo vid kreditiranja koji se koristi samo u kratkom periodu. Svako duže korišćenje minusa vas može puno koštati.

Nikada ne ulazite u dozvoljeni minus do gornje granice. Ovdje leži opasnost da uđete u zonu nedozvoljenog minusa i plaćate duplo veće kamate.

Ako niste u mogućnosti da izmirite obaveze po dozvoljenom minusu, razmislite o uzimanju kredita za refinansiranje ovakve vrste dugova. Kamate kod ovakvih kredita su drastično niže i ponekad mogu predstavljati najbolje rješenje. Mondo

kredit kreditna kartica minus minus po tekućem računu
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakKriza proizvođača njemačkih automobila uzima maha
Sljedeći članak Ćurčić postaje jedini vlasnik “Banje Vrućice”

Povezani članci

FINANSIJE 01 minuta čitanja

Luka Brčko traži kredit za tekuću likvidnost

FINANSIJE 03 minute čitanja

Lakše do kredita, ali ne zadugo

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

31. Maja 2025. — 11:0001 minuta čitanja

Žalbu je podnio Građevinski institut Banjaluka „GIBL“

Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

30. Maja 2025. — 15:16

„Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

30. Maja 2025. — 12:40

Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

29. Maja 2025. — 15:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti