PEKING – Kina, Švajcarska i Indija su u vrhu po pitanju rasta zlatnih rezervi, pokazuju podaci nacionalnih centralnih banaka.
Krajem septembra 2024. godine devizni aktivi svjetskih centralnih banaka iznosili su 14,3 triliona dolara u poređenju sa 12,9 triliona dolara godinu dana ranije.
Apsolutni lider u njihovom rastu bila je Kina, koja je povećala svoje zlatne i devizne aktive za 263,3 milijarde dolara. Na drugom mestu je Švajcarska sa povećanjem rezervi za 131,9 milijardom, a treća Indija sa 118,1 milijardu dolara.
Rezerve Njemačke su u protekloj godini povećane za 67,2 milijarde dolara, Francuske za 66,1 milijardu dolara, a Rusije za 64,7 milijardi dolara.
U prvih deset su i Singapur sa povećanjem od 52,4 milijarde dolara, Poljska sa 38,8 milijardi dolara i Brazil sa 31,7 milijardi dolara.
Još dvadeset regulatora, uključujući centralne banke Turske, Japana i Meksika, povećalo je svoje aktive za deset do 30 milijardi dolara, dok je kod ostalih sedamdeset rast bio do deset milijardi dolara.
Istovremeno, svaki deseti finansijski regulator zabilježio je smanjenje svojih rezervi. One su najviše smanjene u Bangladešu – za 2 milijarde dolara, Dominikanskoj Republici za 1,4 milijarde dolara i Ukrajini za 820 miliona dolara.
Devizne aktive smanjene se u Paragvaju, Estoniji, Kuvajtu, Gruziji, Jermeniji, Ugandi i Bahamima.
Po obimu deviznih rezervi, Kina je zadržala svoje dugogodišnje svjetsko vođstvo – na kraju septembra 2024. godine njene aktive iznosile su 3,57 triliona dolara. Japan je zauzeo drugo mjesto sa 1,25 triliona. Švajcarska je na trećem mjestu sa aktivom od 950 milijardi dolara.
Četvrto mjesto zauzela je Indija, koja je akumulirala aktive vrijedne 706 milijardi, a na petom mjestu je Rusija sa 634 milijarde dolara.
Istraživanje je izvedeno na osnovu informacija nacionalnih centralnih banaka sto ekonomija svijeta, koje su krajem decembra 2024. godine objavile podatke za septembar.
Srna