ZLATIBOR, Sigurno će velikom broju čitalaca kao prva asocijacija pri pomenu na planinu Zlatibor biti poznata melodija narodne pjesme “Zlatibore, pitaj Taru…”Velika ljubav dvoje mladih iz pjesme, kao što to sa svim “najvećim” ljubavima uglavnom biva, nema srećan kraj. Djevojka iz pjesme se udaje “preko reke Drine”. Usamljenom Zlatiborcu ostaje samo njegova tuga, a oni šaljivi vole da kažu da su se Bosanci u kompletnoj priči pokazali kao veliki zavodnici, jer se djevojka ipak na kraju udala i otišla u Bosnu.
Sve ono što danas možete vidjeti na ovoj zelenoj planini ne nosi nikakv predznak sjete ili tuge, naprotiv, ova zelena planina u sjećanju pojetioca kao po pravilu stavlja samo veliki osmijeh na lice.
Možda je Zlatibor odmah nakon svoje ljepote najpoznatiji po srdačnim ljudima koji su istinski domaćini. U Srbiji postoji uvriježeno mišljenje da je Zlatibor zbog kompletnosti i bogatog sadržaja zimskog, zdravstvenog, kongresnog, istorijskog, seoskog i gastro turizma prijestonica turizma ove zemlje.
Ove sezone 18 hotela i konaka na toj planini za goste iz Repulike Srpske snizili su cijene smještaja do 20 odsto, tako da posjetioci za koje pravi odmor znači uživanje na čistom vazduhu, skijanje, duge šetnje, jahanje, uz nevjerovatno upečatljivu domaćinsku kuhinju, sada imaju jedinstvenu priliku za to, uz daleko povoljnije cijene.
Ovo je planina prijatne klime, prostranih proplanaka, bujnih pašnjaka ispresijecanih brzim i bogatim planiskim potocima. Na Zlatiboru su ljeta topla, a zime blage. Njegov najviši vrh Tornik se nalazi na 1.496 metara nadmorske visne i sa preko 200 sunčanih dana godišnje planina je idealna za odmor u bilo koje doba godine.
Naši domaćini Zlatiborci su nam na početku putovanja rekli da na ovoj planini ne postoji loš smještaj, bez obzira na to da li se turista odlučio noćiti u hotelima, o čijem viskom stepenu udobnosti svjedoče poredane zvjezice, ili u jednostavnom seljačkom konak. U ovo smo se veoma oštorom trodnevnom inspekcijom na svaki način uvjerili.
Bez obzira na to da li ste na Zlatibor stigli iz turističkih ili avanturističkih razloga, otići sa ove planine a ne vidjeti Stopića pećinu, ne posjetiti etno-selo Sirogojno i ne upoznati se sa legendom o najpoznatijim srpskim prorocima Tarabićima bi se moglo smatrati velikim propustom.
Stopića pećina je jedna od najvećih kraških ljepota ovog kraja. Duga je 2.000 metara, a visoka 50 metara. Pećina ima veoma specifičan i rijedak pećinski nakit u vidu “kada” oivičenih zidovima u kojima se sakuplja voda. U dnu prohodnog dijela pećine je jedinstven i bučan vodopad rječice Ponor, koji se zove Izvor života.
Na samo dvadesetak minuta vožnje od lokacije Stopića pećine nalazi se jednistven muzej Sirogojno pod otvrenim nebom. Sirogojno je mjesto u kojem se nalazi 50 originalnih zlatiborskih brvnara sa očuvanim predmetima, pokućstvom, alatom koji su stotinama godina unazad bili svakodnevica dinarskih predaka. Ipak, Sirogojno su danas najvećoj mjeri proslavile njegove pletilje, koje su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka napravile veliki svjetski bum nakon što se njihov živopisan rad proslavio u Japanu, SAD i Francuskoj. Džemperi iz Sirogojna nikada ne bi postigli svjestku slavu da nije bilo neiscrpnog entuzijazma Dobrile Smiljanić, žene koja je od umjetnosti pletenja ovog kraja napravila unosan posao, kojim su mnoge žene ovog kraja prehranile pordice i odškolovale svoju djecu.
Među najpoznatije legende Zlatibora spada Kremansko proročanstvo, čiji su tvorci najpoznatiji srpski proroci Tarabići. Naime, vidoviti Tarbići, Miloš i njegov sinovac Milan, živjeli su u prvoj polovini 19. vijeka i njhove vizije čine osnovu Kremanskog proročanstva. Oni su porijeklom iz sela Kremna, lociranog između Zlatibora i Tare.
I danas je među Srbima najpoznatije ono njihovo crno predskazanje da će doći vremena kada će svi Srbi da stanu pod jednu šljivu, a tinjajući strah od obistinjenja ovog proročanstva je za mnoge opravdan, jer su Tarabići predvidjeli dolazak televizije, telefona, propast dianstije Krađorđevića, dolazka Josipa Broza na vlast i još mnogo toga.
Na kraju ove kratke priče o planini o čijoj istoriji, legendama, običajima i ljepotom se može mnogo duže pisati i govoriti, dovoljno je reći da će ona svakom posjetiocu ostaviti sliku, miris i okus koje će zauvijek voljeti i s radošću ih se sjećati.
Legende
O nastanku planine Zlatibor postoje tri legende.
1. Od zlata planina, kako je mještani vole zvati, je u prvoj priči dobila ime po bijelom boru sa žutom četinom boje starog zlata.
2. Druga legenda kaže da su doseljenici iz Hercegovine i Crne Gore zbog velikog bogatsva planine govorili: “Zlatan je to bor.”
3. Prema trećoj, Zlatibor je svoj naziv dobio po svojim zlatnim pašnjacima.
Prava istina o imenu planine vjerovatno je negdje između ova tri predanja, a suština vjekovne priče o Zlatiboru je da priroda svoje zlato na njoj nije štedjela. Nezavisne novine
Zlatna planina odmora i zdravlja
