BANJALUKA, SARAJEVO, Većina stanovništva na selu u BiH nisu poljoprivredni proizvođači.
To su naveli autori UNDP-ovog izvještaja “Ruralni razvoj u BiH: Mit i realnost”, a koji ističu da oko 15 odsto domaćinstava u ruralnim područjima ima povrtnjak, a neki od njih drže tek po nekoliko kokošiju.
“Oko 36 odsto ruralnih domaćinstava upravlja malim imanjem od oko 0,1 do tri hektara, što je dovoljno za proizvodnju usjeva i stoke za njihove vlastite potrebe, a i za eventualnu prodaju ostvarenih viškova”, istaknuto je u izvještaju.
Ne čudi lidere poljoprivrednika što su podaci ovakvi, jer je situacija u ovom sektoru, kako tvrde, gora nego što je ikada bila. Nisu iznenađeni, jer su, kako kažu, mnogi ljudi na selu zapustili dobar dio vlastitih njiva.
“Vi imate veliki broj poljoprivrednika koji nije prošao u komercijalnu proizvodnju, jer je ambijent u BiH jako nepovoljan za bavljenje poljoprivredom, iako su resursi, od prirodnih, klimatskih te ljudstva povoljni. Veliki broj ljudi živi na selu, ali se proizvodnjom bavi samo za vlastite i potrebe svoje porodice”, naglašava Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH.
On kaže da je jako teško ostati u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.
“Potrebno je, između ostalog, obezbijediti zagarantovan plasman poljoprivrednih proizvoda, što do sada, uglavnom, nije slučaj. Situacija je gora nego ikada”, tvrdi Pejić.
U izradi spomenute analize učestvovao je Sabahudin Bajramović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, koji kaže da je i sam iznenađen podacima koje su kroz istraživanje dobili.
“Još je problem bh. poljoprivrede nedostatak pravih tržišnih farmi. Kako farmere dovesti u poziciju da mogu koristiti zemljište na selu i da se počnu ozbiljnije baviti poljoprivredom? Problem je u nedostatku novca da farmeri postanu tržišno konkurentni”, pojašnjava Bajramović.
Agrarna politika bi u narednom petogodišnjem periodu, kaže on, kao naglasak trebalo da ima povećanje izdvajanja za ruralni razvoj i investiranje u farme.
“Naši farmeri uopšte ne znaju kakvo će stanje biti ove, a kakvo sljedeće godine, za razliku od evropskih poljoprivrednih proizvođača. Zato bi naši poljoprivrednici trebalo sami da se izbore, tako što će da proizvode kvalitetan proizvod, kao i dovoljne količine”, rekao je Bajramović.
Prema dostupnim podacima, RS raspolaže sa čak 1,25 miliona hektara obradivog zemljišta, od čega se obrađuje tek oko 350.000 hektara.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS naglašavaju da su pokrenuli aktivnosti na izradi programa kontinuirane kontrole plodnosti zemljišta registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
“Cilj je povećati kvalitet i kvantitet prinosa gajenih biljaka po jedinici površine pravilnom upotrebom poboljšivača zemljišta, organskih i mineralnih đubriva na osnovu rezultata kontrole plodnosti zemljišta”, kaže Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Autori UNDP-ovog izvještaja zaključuju da je poljoprivredu u BiH neophodno učiniti bogatijom, zadovoljavanjem osnovnih potreba običnih farmera.
“Farmerima su potrebna tržišta koja dobro funkcionišu, te adekvatne prateće usluge i prenos znanja, kako bi se tehnologije proizvodnje usjeva i uzgoja životinja koje su već uobičajene u Zapadnoj Evropi mogle usvojiti u BiH”, navedeno je u izvještaju. Nezavisne novine