BEOGRAD, Srbija se, poslije niza godina, ponovo našla u situaciji da najveći dio pšenice na tržištu – oko 300.000 tona, kontroliše država, odnosno Republička direkcija za robne rezerve.
Ova količina, kako objašnjavaju upućeni, odgovara tržišnom višku koji Srbija godišnje nudi stranim tržištima.
Do ovakve situacije je, kako objašnjava Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, došlo, jer su skladištari, odnosno, mlinovi, kada su otkupili prošlogodišnji rod, vratili Rezervama pšenicu koju su od njih pozajmljivali.
– Rezerve su, u vrijeme žetve, otkupile i 100.000 tona pšenice – podsjeća Saković. – Uz ovo, ratari su, takođe, pšenicu, sa Robnim rezervama mijenjali i u naturalnoj razmjeni, za sjeme i mineralno đubrivo, i tako se stiglo do gotovo 300.000 tona.
Na tržištu je, dodaje Saković, uvijek važilo pravilo da cijenu neke robe određuje onaj ko je ima najviše.
– U našem slučaju, poslije dugo vremena, imamo situaciju da će, kako stvari stoje, cijenu pšenice sve do žetve, kroz intervencije na tržištu određivati država, kao vlasnik najveće količine robe – kaže Saković. – Sama pšenica, inače, prodaje se ovih dana po 21,5, pa i po 22 dinara.
Žarko Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu, napominje kako je tržište pšenice, ali i ostalih žitarica, posljednjih dvije nedjelje bilo u zastoju, koji su izazvale vremenske neprilike, odnosno, nemogućnost transporta.
– Ova situacija, kada je država vlasnik najveće količine pšenice, djeluje na neki način umirujuće na tržište – kaže Galetin.
Cijena pšenice, međutim, lagano raste. Krajem prošle nedjelje, na Produktnoj berzi, poslovi su sklapani po cijjeni od 21,5 dinara, a u utorak je cijena stigla i do 22 dinara.
– Ovakve cijene, nešto su više od onih u regionu – kaže Galetin. – U Budimpešti se kilogram pšenice plaća 21,2 dinara, a u Zagrebu 20,7 dinara. U Frankfurtu, cijena je 21,7, a u Parizu, trguje se za 23,5 dinara. Inače, naša pšenica, zbog nižih transportnih troškova, i dalje se izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju.
Intervencija?
U upućenim krugovima na tržištu žitarica, može se čuti da se priprema državna intervencija, odnosno, plasman određene količine pšenice iz Robnih rezervi, po povoljnijim cijenama od trenutnih. Na taj način, država bi mogla da sačuva cijenu brašna, a samim tim i hljeba. Novosti
