SANKT PETERBURG, Zemlje u usponu moraju izraditi sopstvene planove za razvoj, bez oslanjanja na globalno tržište i očekivanja stranih investicija, zaključak je stručnjaka iz međunarodne inicijative “Postglobalizacija”.
“Vlade zemalja se moraju koncentrisati na sopstvene resurse i investirati u svoje ekonomije. Nespremnost da se pridržavaju propisa Svjetske trgovinske organizacije (STO) može biti važan uslov za ekonomski razvoj”, dodaje se u saopštenju ove inicijative.
Kako navodi ova inicijativa, tekuća kriza i pogoršanje stanja globalne ekonomije smanjuje interesovanja banaka iz razvijenih zemalja da investiraju u zemlje trećeg sveta.
“Zarad privlačenja kapitala po ravnopravnim uslovima, razvijene zemlje moraju povećati svoje investicije, organizacioni i analitički kapacitet”, procene su analitičara iz Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku, Stiva Supana.
Prema njegovim riječima, periferne ekonomije se moraju diverzifikovati kako bi povećale svoje domaće tržište i smanjile zavisnost od izvoza.
Prema riječima Ane Očkine, potpredsjednice Instituta za globalizaciju i socijalna kretanja, STO mnogim zemljama krade mogućnost da razviju kompleksnu proizvodnju.
Generalni sekretar Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), Supačaji Panitčpakdi, izjavio je da je nivo direktnih stranih investicija u zemljama u razvoju trenutno za 700 milijardi dolara ispod nivoa iz 2007. godine i da se ova situacija ne može promijeniti ni sa aktivnim investicijama Kine i Brazila.
Prema informacijama koje je predstavio Ekonomski istraživački institut “Levi”, banke razvijenih zemalja (uključujući evropske i centralne banke) dobile su zajmove vrijedne 30.000 milijardi dolara od američke centralne banke (FED) u periodu od 2007-2010. godine.
Međutim, ove banke se uzdržavaju od dugoročnih investicija u realni sektor ekonomije i nastavljaju sa trgovinom rizičnim finansijskim proizvodima.
Inicijativa “Postglobalizacija” osnovana je 30. aprila u Moskvi, uz učešće Transnacionalnog instituta (TNI), Instituta za globalizaciju i socijalna kretanja (IGSO), međunarodne organizacije Fokus na globalni jug, Instituta za političke studije, organizacije Atak Frans i drugih međunarodnih instituta.
Cilj ove inicijative je da pronađe nove načine za oporavak ekonomije koja pati zbog neuspjeha neoliberalnog projekta.
Stručnjaci ovog pokreta su uvjereni da je 2008. počela nova era i da je kriza označila kraj finansijske globalizacije (koja je trajala od 1982-2008. godine), i utrla put za razvoj zasnovan na novim ekonomskim i socio-političkim principima. (Tanjug)
