SARAJEVO, Vlada Federacije BiH proglašavanjem stanja nesreće zamrznula je cijene životnih namirnica i naredila njihovo vraćanje na one kakve su bile 5. marta. Ipak, kako su se promijenili uslovi poslovanja postavlja se pitanje koliko je to realno, održivo i kakve efekte može izazvati.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako zamrzavanje cijena nametnuto od strane vlasti je možda imalo smisla u prvim danima krize, međutim sada kada su iz temelja izmijenjeni troškovi i kanali nabave, moramo razmišljati o korekciji odnosno nadopuni iste.
“Cilj regulacije u ovom slučaju treba da bude da građani dobiju potrebnu zaštitu po tržišno prihvatljivim cijenama koje će u isto vrijeme motivisati ponudu. S druge strane, ovakva regulacija na duži period stvara dvije tržišne anomalije: nestašicu i crno tržište. U tom scenariju, opet najbolje prolaze svi oni koji preko krize nastoje ostvariti ekstra profite – što je suprotno intenciji ove mjere”, smatra on.
Dodaje kako je riječ je o klasičnom primjeru tzv. naivnog intervencionizma kojom se pokušalo stati u kraj jednoj lošoj pojavi na tržištu, dok su se u isto vrijeme stvorile pretpostavke za još veće manipulacije.
“Teorijski i praktično, samo konkurencija spušta cijenu, ne regulacija. U ovom trenutku, shodno većoj potražnji, na tržištu se javljaju novi proizvođači zaštitnih i dezinfekcijskih proizvoda i vjerovatno da će ih ubuduće biti i više. Moramo stvoriti uslove da njihovi proizvodi budu dostupni svim građanima, a ne da završavaju na crnom tržištu. Bitno je navesti da isti problem ima većina biznisa u Bosni i Hercegovini i to zbog tektonskih promjena u globalnim lancima snadbijevanja. Zbog toga je za očekivati da će se slični problemi pojaviti i u ostalim oblastima trgovine”, zaključuje Čavalić.
Cjenovna politika uvijek je najosjetljiviji dio ekonomije, bilo da se posmatra na mikro, bilo na makro nivou. U vrijeme globalne krize ta tema postoje još osjetljivija. Klix.ba