BEOGRAD, Iako su kragujevački oružari prethodih godina išli u protestne šetnje ili štrajkove glađu kako bi ostvarili svoja prava, ove godine toga nije bilo.
Kako oružari, kažu, nemaju razloga za proteste jer posla ima dovoljno.
Briga koju u ovom trenutku dijele sa rukovodstvom je kako zamijeniti mašine stare i do 40 godina.
Izvoz od 45 miliona dolara lovačkog i sportskog oružja. To je plan kragujevačke fabrike čiji graveri vrijedno rade na porudžbini za Bjelorusiju. Vladan Vučković koji već 20 godina radi ovaj posao kaže da je njihov zadatak da “oplemene drvo i metal”.
“Da unesemo dušu, da povećamo materijalnu vrijednost, a i da dočaramo motive iz lova, da odradimo divlju životinju, sve to zavisi od kupca”, kaže Vučković.
Iako je vojno oružje u ovom trenutku u drugom planu, zaposleni u šnajderskoj radionici “Zastave oružje” rade na propratnoj opremi, koju su ranije nabavljali od dobavljača. Stanica Živanović i njenih 15 prekvalifikovanih kolega već četiri godine umjesto metala obrađuju tekstil.
“Ovdje konkretno se radi tekstilna galanterija. To su torbice, manje i veće, koje idu uz oružje koje se pravi ovdje u fabrici” , kaže Stanica Živanović.
Kragujevačka fabrika oružja trenutno ima oko 2.400 zaposlenih, a u sindikatu kažu da je ovo jedna od rijetkih godina u kojoj neće imati razloga za izlazak na ulice. Vjeru u to ulila im je i posjeta sajmu oružja u Las Vegasu.
“To je brlo vrlo značajno, jer smo vidjeli da se nalazimo u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača i da se nalazimo u vrhu liste proizvođača koji nude robu na najvećem svjetskom tržištu, američkom tržištu”, kaže Dragan Ilić iz Samostalniog sindikata “Zastava oružje”.
I sindikalci i rukovodstvo su, međutim, saglasni u jednom – da bi njihov proizvod bio konkurentan na svjetskom tržištu neophodno je ulaganje u novu opremu. Iako će uskoro zaposliti 170 proizvodnih radnika, direktor Rade Gromović kaže da ova fabrika, kao državno preduzeće, nema pravo na subvencije. Ono čemu se nadaju je državni program ulaganja u namjensku industriju iz koga bi, kako kaže, trebalo da dobiju oko 5,5 miliona evra.
“Ono što želim da kažem je da se tu ne radi o nekom poklonjenom novcu fabrikama. Država pregovara sa određenim poslovnim bankama gdje bi se uz državne garancije plasirali određeni investicioni krediti sa grejs periodom od možda dvije godine i periodom otplate od osam godina uz, naravno, neke pristojne godišnje kamate”, kaže Rade Gromović, direktor “Zastave oružje”.
Milionska dugovanja prema državi iz prethodnog perioda, ali i države prema ovoj fabrici, još uvijek su nezatvoreno poglavlje. Ipak, iz kragujevačke fabrike oružja poručuju da je u godini u kojoj obilježavaju 160. godišnjicu postojanja, najbitnije da su uspjeli da sami, bez pomoći države, zarade plate. B92