BEOGRAD, „Zastavina“ Fabrika automobila odlazi u istoriju, a na njenim temeljima niče kompanija „Fijat automobili Srbija“.
Najveći industrijski kompleks na Balkanu, koji je bio i simbol razvoja SFRJ, 5. januara je, nakon 57 godina rada, faktički prestao da postoji. Formalno-pravno će se ugasiti za dvije godine. Do tada – gigant bez radnika.
Na temeljima te fabrike, koja se prostire na 250 hektara i ima oko 800.000 kvadrata proizvodnog prostora, gradi se torinsko-srpska kompanija, koja će, prema najavi čelnika iz Italije, već početkom naredne godine biti najmodernija „Fijatova“ fabrika u svijetu.
– Proizvodnja automobila u Kragujevcu ostavila je dubok trag u istoriji srpske i jugoslovenske industrije – rekao je nedavno za „Novosti“ Rodoljub Micić, jedan od najuspješnijih direktora „Zastave“. On je rukovodio fabrikom i 1989. godine, kada je proizvedeno rekordnih 230.570 vozila.
U ovoj fabrici je bilo zaposleno oko 35.000 radnika, a u kooperaciji širom Jugoslavije još oko 130.000. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka „Zastavini“ čelnici su voljeli da se hvale činjenicom da ova fabrika hrani pola miliona Jugoslovena.
Vozila su u Kragujevcu počela da se proizvode 1940. godine, ali je Drugi svjetski rat poremetio planove. Tada je za Vojsku Jugoslavije proizvedeno 400 kamiona „ševrolet“. Proizvodnja je nastavljena 1953. godine, kada su sklopljena 162 komada džipa „vilis overland“. Serijska proizvodnja je krenula 1954. godine, proizvodnjom „kampanjole“ i „Fijatovog“ modela automobila „1900“.
Pravi bum u serijskoj proizvodnji kreće 1957, kada počinje montaža „fiće“. Do 1985. godine proizvedeno je 923.487 komada, a prvi model je poklonjen Titu. Slijedi proizvodnja „tristaća“ („fijat 1.300“), zatim „fijat 1.800“, ali i nekoliko manjih kamiona. Zbog toga se 1969. izdvaja fabrika „Zastava kamioni“, kao posebna cjelina. U toj fabrici je, u saradnji sa „Ivekom“, proizvedeno oko 200.000 kamiona. Oko 40.000 je izvezeno širom svijeta.
Proizvodnja najtiražnijeg automobila – „keca“, kreće 1971. godine. Sa trake je sišlo 1.273.532 komada. Za razliku od „fiće“, narod ovom modelu nije dodjelio etiketu „nacionalno vozilo“. To je tek poslije desetak godina uspjelo modelu „jugo“, čija je serijska proizvodnja krenula 1980. godine. Od 794.428 proizvedenih automobila, oko 142.000 je prodato na najprobirljivijem svjetskom automobilskom tržištu – u SAD. Činjenica je i da je taj automobil proglašen za najgori u sjevernoj Americi, ali na tom prostoru nisu uspjeli da se probiju ni najbolji modeli nekih velikih evropskih automobila.
Uslijedio je raspad SFRJ, sankcije i na kraju NATO bombardovanje, u kome su uništeni skoro svi vitalni pogoni ove fabrike. U najkraćem mogućem roku su obnovljene linije, ali je „Zastavin“ program zastario za ino-tržište, a domaće je bilo malo za fabriku tih kapaciteta. Situaciju nije mogao da promjeni ni nešto komforniji model „jugo florida“, koji je počeo da se proizvodi 1988. godine, u saradnji sa najboljim italijanskim stručnjacima.
Za oko 14 miliona evra kupljene su licenca i manja poluatomatizovana linija za proizvodnju „punta“, koji se i sada, dok se renovira oko 400.000 kvadrata proizvodnog prostora – montira. To je deseti „Zastavin“ model, koji je proizveden u saradnji sa Italijanima i koji je zbog toga i dobio naziv „zastava 10“. Ovaj „Zastavin“ miraz u torinsko-srpskoj kompaniji se od prije dvije godine proizvodi pod „Fijatovom“ oznakom „188 klasik“. Do sada je proizvedeno oko 37.000 tih automobila.
Probna produkcija novog modela, koji će se, kako je najavljeno, proizvoditi u 196.000 primjeraka godišnje, kreće krajem ove godine. A, sa drugim novim modelom, koji bi trebalo da krene početkom naredne godine, sa traka će silaziti i do 300.000 vozila.
Počeci sredinom 19. vijeka
Ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića, od 29. marta 1851. godine, u Kragujevcu je počeo da se razvija Industrijski centar Srbije, kako bi se izbjegla stalna prismotra obavještajnih službi Austrije i Turske. Već 27. oktobra 1853. godine izlivena su prve četiri bronzane topovske cijevi sa srpskim grbom. Uslijedila je proizvodnja i drugog oružja, ali prije svega čuvene puške „kokinke“, koja je proizvedena u 100.000 primjeraka i koja je smatrana najboljom na svijetu.
Od 1. januara 1946. godine fabrika mijenja ime u „Crvena zastava“. Na tim temeljima nastaje i Fabrika automobila. Rođendanom Fabrike automobila „Zastava“ smatra se 26. avgust 1953. godine. Tada je u fabrici raspisan referendum da se dobit usmjeri u razvoj automobilske industrije. Više od 96 odsto zaposlenih je podržalo prijedlog i nakon toga je raspisan referendum za izbor najpovoljnijeg ponuđača i najkvalitetnijeg vozila. Na konkursu je učestvovalo osam uglednih proizvođača automobila, među kojima su bili – „Reno“ iz Francuske, „Fijat“ iz Italije, „Rover“ i „Ostin“ iz Engleske, „Vilis“ iz SAD…
Prosperitet “doline gladi“
Obustavljanjem ozbiljne proizvodnje u „Zastavi“ grad je dobio naziv – „dolina gladi“. Procjenjuje se da je oko 15.000 radnika u grupi ostalo bez posla. Većina se nije snašla. Efekti ponovnog dolaska „Fijata“ se još ne osjećaju u punoj mjeri. Otvorene su velike svjetske trgovine, i manje fabrike, ali se broj nezaposlenih Kragujevčana bitnije nije smanjio. Na evidenciji ih je oko 25.000.
– Prve prave efekte ćemo osjetiti kada krene serijska proizvodnja novog modela – kaže Veroljub Stevanović, gradonačelnik Kragujevca. – To će se desiti već krajem ove godine, kada će i mnogi „Fijatovi“ kooperanti iz Italije otvoriti nove pogone. Očekujem da taj projekat uposli više hiljada radnika i da grad, koji se i bez toga dobro razvijao posljednjih godina, postane pravi centar prosperiteta u Srbiji.
Opstanak najveće fabrike
Grupa „Zastava vozila“ je i u SR Jugoslaviji bila najveći industrijski konglomerat. U njenom sastavu je funkcionisalo 47 preduzeća, 432 kooperanta, od čega 220 direktno zavisnih. Na spisku se nalazilo oko 32.000 radnika, od čega 7.500 u preduzećima van grada. Najveći broj zaposlenih je primao simbolične prinadležnosti i bili su rijetko radno angažovani. Na taj način se čuvao socijalni mir. Bilo kako bilo, ti radnici su nakon raspada SFRJ i sankcija osvojili proizvodnju 1.407 pozicija koje su se proizvodile u bivšim republikama. Tek oko 403 pozicije za automobile su i dalje nabavljane iz inostranstva, a 123 za kamione. Broj proizvedenih automobila od 1991. godine pao je sa oko 30.000 na tek oko 4.500 početkom dvijehiljadite. Trenutno u „Fabrici automobila“ radi oko 1.100 radnika, a u ostalim preduzećima bivše grupe tek nekoliko hiljada. Novosti