BANJA LUKA – Novinari, borci za ljudska prava, predstavnici nevladinih organizacija i brojne druge javne ličnosti zatražili su od Vlade Republike Srpske da povuče iz skupštinske procedure predloženi Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS.
Ako Vlada te ne učini, tražiće od Narodne skupštine RS da odbaci predloženi nacrt izmjena i da ga vrati predlagaču kako bi iz njega izbrisao poglavlje koje se odnosi na krivična djela protiv časti i ugleda.
Predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, kako se navodi u analizi koju su pripremili ugledni pravnici, suprotne su Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i pravnim standardima Evropskog suda za ljudska prava.
„Evropska konvencija kao najjači izvor prava zahtjeva da svi drugi propisi moraju biti u skladu s njom kao i predmetna izmjena Krivičnog zakonika. Ovaj nacrt poništava utvrđene pravne standarde Evropskog suda, što implicira da će pred Ustavnim sudom BiH i Evropskim sudom država gubiti i naposlijetku morati uskladiti svoje zakonodavstvo sa Evropskom konvencijom“, ocijenili su pravnici koji su analizirali predložene izmjene KZ-a.
Oni smatraju da se u konkretnom postupanju države ne vidi proporcionalnost u propisivanju krivičnog djela klevete.
„Sasvim dovoljna ‘kazna’ za klevetnika je trenutno plaćanje nadoknade štete onom kojeg je klevetao i objava presude u sredstvima javnog informisanja, čime se i postiže svrha ograničenja slobode izražavanja, odnosno pravično mjerenje na tasu između prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu ugleda i časti pojedinca“, objašnjavaju pravnici.
Prema njihovom tumačenju, ukoliko bi pored toga, onaj koji je koristio izražavanje morao da prolazi i kroz krivični postupak zbog toga što je pričao, to bi imalo odvraćajući efekat na one koji žele slobodno da se izraze.
„Odvraćajući efekat u ovom smislu može nastati ne samo zbog moguće sankcije, već i zbog samog straha od sankcija, čak i kada bi se na kraju došlo do oslobađajuće presude“, ocjenjuju pravnici.
Oni ističu da Savjet Evrope u svojoj poznatoj Rezoluciji „Ka dekriminalizaciji klevete” navodi da je potrebno da se osigura da građansko pravo pruža efikasnu zaštitu dostojanstva osoba pogođenih klevetom.
„Stav Predstavnika OEBS-a za slobodu medija je da novinari ne bi trebalo da se suočavaju sa krivičnim progonom za svoj rad, iako se to dešava u mnogim državama, veoma često zbog pisanja kritičkih priča o javnim zvaničnicima ili institucijama. S tim u vezi, on se zalaže za potpunu dekriminalizaciju klevete i razmatranje takvih slučajeva u organima za rješavanje sporova ili građanskim sudovima“, objašnjava se dalje u analizi.
U slučaju usvajanja spornog zakona građani ne bi sa sigurnošću znali šta je zabranjeno
Pored toga, navodi se da je i Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija zauzeo stav da države treba da razmotre dekriminalizaciju klevete.
„Specijalni izvjestilac UN-a za slobodu mišljenja i izražavanja, predstavnik OEBS-a za slobodu medija i Specijalni izvjestilac Organizacije američkih država za slobodu izražavanja su u zajedničkoj deklaraciji naglasili da klevetu treba eliminisati iz svih krivičnih zakona i po potrebi zamijeniti odgovarajućim građanskim zakonima o kleveti. Ova tijela su zajedno sa Specijalnim izvjestiocem za slobodu izražavanja i pristup informacijama Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda naglasili i da je kleveta u okviru krivičnih zakona jedna od deset najvećih prijetnji slobodi izražavanja“, kaže se u analizi.
A u apelu koji, kao što se vidi, sadrži ozbiljnu kritičku analizu predloženih izmjena i dopuna KZ-a, navodi se da u slučaju usvajanja predloženog nacrta zakona građani ne bi sa sigurnošću znali šta je zabranjeno i kako u svakodnevnoj komunikaciji da se osiguraju da ne počine ovo krivično djelo.
„Slijedom toga, ni lica koja budu morala da primjenjuju ove odredbe neće imati jasno postavljene kriterijume za određivanje pojma uvrede. Tu leži druga, možda i opasnija posljedica neprecizne i nejasne odredbe, a to je da će se značenje i domašaji same odredbe definisati kroz praksu. Zato takva odredba ne bi smjela da se unese u naš KZ, jer bi tako nestao svaki privid pravne sigurnosti koji imamo“, ocjenjuju pravnici.
Po istom principu, kaže se dalje, zakonodavac je propisao i krivično djelo „Iznošenje ličnih i porodičnih prilika“ u kojem se kaže da ovo krivično djelo čini onaj „ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu“.
„I ova odredba je potpuno neprecizna i nejasna, a dodatno ne postavlja ni potrebu stvarnog nastupanja štete za oštećenog. Bitno je samo da se iznosi nešto što prema procjeni onoga ko bude primjenjivao ovu odredbu ima kvalitet da može naštetiti ugledu i časti nekog lica, bez potrebe da do te štete i dođe. Niko ko pročita ovu odredbu ne može sa sigurnošću reći šta je tačno zabranjeno, a to ne može ni zakonopisac. Ovakva odredba ne bi smjela da bude dio pravnog sistema Srpske“, upozorava se u analizi.
Zbog svega navedenog od Vlade je zatraženo da predloženi Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika povuće iz skupštinske procedure.
CAPITAL: D. Momić