BANJALUKA, Važan segment realizacije poljoprivredne politike jeste da se što više imovine Republike Srpske /RS/ putem zakupa da na raspolaganje postojećim i novoformiranim zadrugama, ali i drugim subjektima, rekao je danas pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Zoran Kovačević.
On je naveo da su u registracionim sudovima u Srpskoj registrovane 352 zadruge, ali da je prošle godine, prema APIF-u, izvještaj o finansijskom poslovanju dostavilo 107 zadruga, što govori da su se mnoge od njih ugasile u ratnom i poslijeratnom periodu.
“Zato je i donesen pravilnik kojim želimo da se zadružna imovina stavi u funkciju, ali u saradnji sa lokalnim zajednicama i da se imovina RS, koja je dodijeljena ili bila u funkciji zadrugarstva, upiše na lokalne zajednice, ali da se ponovo dodijeli putem zakupa”, istakao je Kovačević.
On je, nakon sjednice Vlade RS na kojoj je razmatran izvještaj o stanju u zadružnom sektoru Srpske i provođenju Zakona o poljoprivrednim zadrugama, podsjetio da je Vlada Srpske prošle godine dala direktnu podršku zadružnom sektoru u iznosu većem od 500.000 KM.
“Nisu to kratkoročne pozajmice, niti obrtna sredstva, već je iskorišteno za nabavku novih osnovnih sredstava. Cilj Vlade RS je da podigne kapacitet postrojećih zadruga i da se poveća broj zaposlenih u njima”, rekao je Kovačević.
On je dodao da je resorno ministarstvo u plan rada za ovu godinu stavilo izradu Programa razvoja poljoprivrednog zadrugarstva Srpske, i da se očekuje da on bude do kraja novembra završen.
Na sjednici Vlade RS danas je razmatrana i informacija o realizaciji ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini RS, a Kovačević je podsjetio da je resorno ministarstvo 2007. godine započelo tu proceduru.
“Postupak je proveden na području sedam opština i riječ je o oko 3 500 hektara dodijeljenih putem zakupa za 266 zakupoprimaca od kojih smo tražili izvještaj nakon kojeg smo utvrdili da se ukupno obrađuje 88 odsto dodijeljenih površina, što je dobar podatak”, rekao je Kovačević.
On je podsjetio da se zemljište dodjeljuje na bazi raspisivanja javnih oglasa, gdje je obaveza da minimalno četvrtina ukupnog poljoprivrednog zemljišta na teritoriji lokalnih zajednica treba biti dodijeljena putem zakupa, a ostalo putem koncesija.
Kovačević je istakao da je izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da proceduru zakupa provode lokalne zajednice, uz saglasnost Vlade RS, s ciljem da se ovi postupci što prije provedu.