BEOGRAD, Odluka Vlade Srbije, kojom se, na tri mjeseca, zabranjuje izvoz pšenice i brašna neće doprinijeti sniženju cijena ni žita, a ni hljeba. Jedino će usloviti da se pšenica, sa visokom cijenom, prodaje samo u Srbiji.
– Ova mjera sačuvaće naše bilanse pšenice, ali neće uticati na promjenu cijene pšenice na domaćem tržištu, jer je ne prati i mjera skidanja carina za uvoz pšenice – kaže Žarko Galetin, direktor novosadske „Produktne berze“. – Posmatrano sa cjenovnog aspekta, mjera bi imala bi smisla tek kada bi uvozna carina za pšenicu bila ukinuta i kada bi se tržište otvorilo.
Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, takođe navodi kako je mjera zabrane izvoza očekivana, prije svega zbog stanja bilansa a i zbog stanja na tržišištu pšenice.
– Iznenađuje, međutim, zabrana izvoza brašna – kaže Saković. – Mi, na mjesečnom nivou, ne izvozimo više od 11.000 tona brašna, a ta količina ne ugrožava domaće bilanse, već samo mlinare ostavlja bez posla a i bez izvoznog tržišta koje su dugo gradili.
Mlinari se, kako objašnjava Saković, nalaze u makazama između skladištara, koji su otkupili pšenicu, i pekara. U toj situaciji, izvoz im je omogućavao veću zaradu, ali, sada su ostali i bez tog „ventila“.
– U Srbiji je, za godinu dana, zbog ovakvih uslova poslovanja, sa radom prestalo 178 od ukupno 344 mlinova – upozorava Saković. – Kada se to sagleda, čini se da bi bilo bolje rješenje da smo uvezli pšenicu, samljeli je u našim mlinovima, i dobili dodantu zaradu, od izvoza brašna.
Mjera zabrane izvoza, međutim, najviše je ogorčila poljoprivrednike, koji smatraju da se, kao i uvijek, na njima „lome kola“, odnosno, da se ponuda i potražnja pominju samo onda kada to ide u korist državi.
Pekari nisu optimisti
Generalni direktor Beogradske pekarske industrije i „Klasa“ Nuri Šahid procjenjuje da je malo vjerovatno da će zabrana izvoza pšenice i brašna imati uticaja na cijene. – Situacija na tržištu se već značajno pogoršala, tako da je malo vjerovatno da će ova nova odluka imati ikakvog pozitivnog uticaja na trenutnu situaciju raspoloživosti pšenicom ili na njenu cijenu – konstatuje Šahid. Novosti