ZAGREB, Hrvatske političke stranke su u 2014. imale 221 zaposlenika, prihod oko 29 miliona KM, a potrošile oko pola milion KM više, što znači da su u minusu bile za tih pola miliona KM, pokazuje finansijska revizija koju je obavio Državni ured za reviziju.
Index.hr piše da je revizija ‘pregledala’ 30 stranaka (14 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih), šest nezavisnih saborskih zastupnika i dvoje nezavisnih lokalnih vijećnika te utvrdila već viđene nepravilnosti: slabosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju i trošenju sredstava.
Dio stranaka u financijskim izvještajima iskazuje podatke koji nisu tačni i istiniti, a dio ne zna koje ih lokalne jedinice trebaju finansirati, niti koliko im duguju itd.
Gledaju li se parlamentarne stranke, u plusu su bili SDP (6, 1 milijun), HNS, HSU, SDSS, Laburisti, IDS, u minusu HDZ (10 milijuna), HDSSB, HSSS, HSP-AS.
Cilj revizije nije puko zbrajanje prihoda i rashoda, nego prije svega provjera istinitosti financijskih izvješća, pravilnosti stjecanja prihoda, provjera primjene zakona.
Index piše da su najviše novca, oko 14 miliona KM, stranke dobile iz državnog, potom iz lokalnih budžeta (oko 10 miliona KM), a slijede članarine i donacije.
Siromašnije od svojih komšija iz Hrvatske su stranke u BiH. Prema podacima Službe za reviziju Centralne izborne komisije BiH, ukupno godišnje finansijsko poslovanje 90 od 127 političkih subjekata (37 nije dostavilo izvještaje) u 2013. godini iznosilo je nešto više od 24 miliona KM.
Kao i u HR, i u BiH su stranke najviše sredstava ostvarile iz budžeta (blizu 19 miliona KM, što čini 77,1 odsto ukupnih prihoda, piše bh. novinska agencija Patria.
Također, i strankama u BiH su veoma značajni stranački prihodi od donacija. Tako su stranke u BiH za 2013. godinu putem priloga fizičkih osoba prikupile iznos koji je veći od dva miliona KM, od članarina su prikupile oko 1.5 miliona KM a od pravnih osoba (firmi i kompanija) dobile su blizu 700.000 KM.
No, treba istači kako je Nacrtom budžeta za 2016. godinu Vlada Federacije BiH naredne godine planira povećati finansiranje političkih stranaka i koalicija sa nešto više od tri miliona KM, piše NAP. Biznis.ba