Za pristojan život u Srbiji potrebno 1.000 evra

BEOGRAD, Kupuje se samo ono što je neophodno za opstanak – hljeb, mlijeko, a ponekad nekoliko stotina grama mesa, i to najjeftinijeg. Upravo je takav sadržaj dnevne korpe većine potrošača u Srbiji, jer za više nema para.

Procjene sindikata kažu da najviše deset odsto ljudi u zemlji živi pristojno. Svega jedan do dva procenta je ekstrabogatih, a svi ostali žive na ivici siromaštva.
Grube računice pokazuju da je za iole pristojan život četvoročlane porodice potrebno više od 1.000 evra mjesečno. Ove troškove ne bi mogle da pokriju čak ni dvije uvećane decembarske prosječne zarade od 43.887 dinara.

Manje vrijedi
Prosječna dnevna kupovina prije četiri godine vrijedila je 410 dinara, a lani 356 dinara. Za 410 dinara 2008. godine korpa je mogla i da se popuni, dok je prošle godine 356 dinara bilo dovoljno za hljeb, dvije litre mlijeka i jogurt. U svakodnevnom pazaru, 18 najvažnijih namirnica 2008. godine učestvovalo je sa 59 odsto, a lani sa čak 72 odsto, što znači da građani kupuju samo osnovno za život.
– Za kiriju i komunalne račune – struju, vodu, telefon, televiziju – prošlog mjeseca platili smo 40.000 dinara – priča Jovana S., službenik iz Beograda. – To je jedna i po moja plata. Do decembra smo plaćali rate za ljetovanje, a onda smo zbog hladnoće trošili više struje. Sreća da moj muž zarađuje mnogo više od mene, pa uspjevamo da pokrijemo troškove. Naravno, samo osnovno. Sve je preživljavanje od danas do sutra. O izlascima, bioskopu, pozorištu ili zimovanju ne možemo ni da sanjamo.
Građani koji su do stana došli kreditom takođe izdvajaju minimum 200 evra. Mnogima nekoliko hiljada dinara svaki mjesec pojedu minus ili kreditne kartice u banci. Na prevoz ode najmanje 5.000 dinara, a toliko se mjesečno potroši na kućnu hemiju.
Statistika
Zvanična potrošačka korpa, prema posljednjim računicama iz septembra, vrijedila je 55.000 dinara. Pokrivalo ju je 1,4 prosječne plate. Udruženja potrošača, međutim, tvrde da je to daleko od pristojnog života. Prema sadašnjim cijenama hrane, pića, komunalnih i svih drugih računa, potrošačka korpa vrijedi minimum 62.000 dinara, što je 7.000 više nego u septembru lani.
– Potrošačka korpa je očigledno sve siromašnija – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta potrošača Beograda. – To nije posljedica samo stalnog rasta cijena svih proizvoda i usluga, već i smanjenja primanja u domaćinstvima. S druge strane, korpa je siromašnija i po kvalitetu. U proteklih dvadeset godina kvalitet namirnica je u stalnom padu.
Ispod prosjeka
Pitanje je koliko ima smisla vezivati potrošačku korpu sa prosječnom platom, kada je ona mnogima nedostižna. Čak dvije trećine zaposlenih u Srbiji, kako tvrde pojedini ekonomisti, platom može da pokrije samo minimalnu potrošačku korpu.
Stotine hiljada radnika platu čeka i nekoliko mjeseci. Skoro toliko je, kažu sindikati, i onih koji žive na minimalcu, a više od pola miliona penzionera je sa čekom manjim od 20.000 dinara.
Grijanje će ove zime mnogima isprazniti novčanike. Nezapamćena hladnoća potrošila je rezerve uglja i drva, a i struja se arčila do maksimuma.
– Plaćam 7.000 dinara komunalije, ali od kako je udario ovaj minus, skočili su mi računi za struju – priča Marjan B. iz Beograda. – Dogrjevali smo se uljnim radijatorima, a to jede struju.
Mnoga domaćinstva koja se griju na čvrsta goriva zbog niskih temperatura bila su prinuđena da usred zime dokupljuju ugalj ili drva. Kako je snabdijevanje stovarišta bilo otežano zbog zavejanih puteva, kubik drveta je kod pojedinih preprodavaca dostizao i 6.000 dinara. Zato se ovaj ogrjev najčešće i prodavao – na džak.

Sve gore
Istraživanja pokazuju da je čak 53,6 odsto domaćinstava u Srbiji prošle godine bilo u lošijoj finansijskoj situaciji nego 2009, a kod 34,8 odsto njih situacija je ista. Samo 7,5 odsto porodica vjeruje da živi bolje nego prije.

“Bogato“
Prema zvaničnoj potrošačkoj korpi, tročlana porodica mjesečno potroši tri kilograma sira – 100 grama dnevno. Svaki član porodice ne može da računa ni na čašu jogurta dnevno, jer „smije“da popije samo 0,7 decilitara. Mjesečno na raspolaganju imaju kilogram čajne kobasice, što znači 11 grama po članu dnevno. Porodici mjesečno pripada najviše 200 grama čokolade, a po članu je za 30 dana predviđeno 66 grama. Domaćinstvo ima pravo i na 63 jaja mjesečno – dnevno svaki član može da pojede 0,7 jaja.  Novosti