BEOGRAD, Srbija je dobila novu potrošačku korpu. Statističari su promjenili način njenog obračunavanja i po ugledu na evropske kolege proširili izbor i količinu namirnica koje u nju ulaze. Nova metodologija nam je priznala dvije stvari – da jedemo i da na hranu trošimo više nego što je statistika ranije govorila i da se prosječna porodica u Srbiji smanjila. Po pitanju kupovne moći, situacija je sada još alarmantnija, jer novi, realniji, zbir prosječnoj plati, i to tradicionalno znatno „debljoj“ decembarskoj, bježi – oko 13.000 dinara.
Kada se poredimo sa bivšim jugoslovenskim republikama, otkrivamo da su nam cijene hrane i troškovi života niži, ali su nam i zarade manje od većine. U odnosu korpe i plate bitku gubimo od Slovenije, Hrvatske i Makedonije, a za osnovne životne troškove moraju više da rade u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Srbija – Decembar je poznat po većim prosječnim zaradama, jer je preživio, doduše mali procenat, firmi koje isplaćuju čuvenu trinaestu platu. Posljednjeg mjeseca prošle godine tako je prosjek zarada iznosio 39.580 dinara. Tek objavljena inovirana potrošačka korpa staje – 52.701 dinar. Jednoj prosječnoj plati tako fali trećina, 13.121 dinar, da dostigne prosječne troškove.
Ako je u jednoj porodici, koja danas u Srbiji statistički izrečeno broji 3,1 člana, dvoje zaposlenih, za ostatak životnih troškova i zadovoljstava im ostaje 39.580 dinara. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je malo gradova i opština u Srbiji gdje zarade zaista pokrivaju osnovne troškove.
– Kada gledate prosječnu zaradu po glavi stanovnika, i to pomnožite sa tri člana, koliko sada ima prosječna porodica, dobijete da u veoma malo gradova u Srbiji zarade pokrivaju prosječnu korpu – objašnjava Miroslav Zdravković, urednik portala „Ekonomija“. – Zarada po stanovniku u Beogradu i Novom Sadu je oko 20.000 dinara. Na čitavu porodicu dođe oko 60.000 dinara. Većina gradova, međutim, po stanovniku ima od 8.000 do 12.000 dinara. Takva porodica raspolaže sa 24.000 do 36.000 dinara. Znači da, osim građana Beograda, Novog Sada, Subitice i još nekoliko, većina stanovnika Srbije nema novca za prosječnu korpu.
Slovenija – Među bivšim jugoslovenskim republikama najveća prosječna zarada je u Sloveniji. Ona je u novembru prošle godine, što je posljednji podatak njihovog zavoda za statistiku, iznosila 1.041 evro. Slovenačka statistika, međutim, ne barata istom potrošačkom korpom kao i mi. U slovenačku korpu su uračunate 32 stavke, među kojima su hljeb, meso, krompir, električna energija, komunalije, mlijeko, kafa, televizijska pretplata, ulaznice za bioskop, prašak za pranje veša…
Dokaz da je metodologija drugačija od naše, ali i drugih bivših republika, jeste njena cijena. Takva potrošačka kopra staje svega 139 evra i uzima svega 13 odsto prosječne zarade.
Makedonija – Podaci Državnog zavoda za statistiku Makedonije pokazuju da je prosječna potrošačka korpa u ovoj zemlji koštala 12.212 denara (jedan denar iznosi 1,62 dinara). Istovremeno, prosječna plata je bila 20.633 denara. Ako je vjerovati ovim brojkama, građani Makedonije za svoju platu mogu da kupe malo manje od pune dvije potrošačke korpe. Pitanje je, međutim, koliko je njen sadržaj uporediv sa drugim zemljama. U makedonskoj korpi se nalazi 63 proizvoda.
Hrvatska – Porodici u decembru je trebalo 6.652 kune (jedna kuna iznosi oko 14 dinara) da podmiri troškove prosječne potrošačke korpe. Istovremeno, prosječna plata je iznosila 5.584 kune i nedostajalo joj je 1.068 kuna do korpe – što je 19 odsto zarade.
U Hrvatskoj potrošačku korpu sastavlja Savez samostalnih sindikata i ona predstavlja minimalne mjesečne troškove za ishranu, stanovanje, prevoz, higijenu, odjevanje, obrazovanje i kulturu za četvoročlanu porodicu.
Crna Gora – Statistika računa minimalnu potrošačku korpu i ona je u decembru iznosila 755 evra. U nju ulazi čak 130 prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih napitaka, kao i druge potrepštine i cijena zakupa stana. S druge strane, prosječna zarada u Crnoj Gori u decembru je iznosila 515 evra. Od minimalne korpe ju je djelilo čak 240 evra, što je skoro 47 odsto zarade.
Ako je vjerovati ovom odnosu, građanima Crne Gore treba najviše za pokrivanje osnovnih potreba, a pri tom je riječ o minimalnoj, a ne prosječnoj korpi. Baš zato smo malo detaljnije zagledali u njen sadržaj. U njoj je širok izbor mesa, ribe, svježe i smrznute, mlijeka, sireva, slatkiša, grickalica, sokova, čokolada, pa i bombona.
– Analiza je pokazala da 33 odsto potrošnje ide na hranu, a 43,7 odsto se troši na neprehrambenu robu i usluge – navodi se u analizi crnogorskog Zavoda za statistiku. – Obračunata renta predstavlja 23,3 odsto ukupne potrošnje. Treba napomenuti da tržište iznajmljivanja stambenih prostora nije razvijeno u Crnoj Gori, jer značajna većina crnogorskih domaćinstava, 95 odsto, posjeduje smještaj u kome živi. Zato smo umjesto vrijednosti stvarne rente, koristili procjenu građana po kojoj su cijeni mogli da izdaju stan u kome žive.
Bosna i Hercegovina – Odnos korpe i plate u Bosni i Hercegovini najnepovoljniji je od svih bivših republika. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj koštala je 1.690 konvertibilnih maraka (jedna KM je 53,35 dinara), a prosječna isplaćena plata – 798 KM. Znači da ni dvije prosječne plate nisu bile dovoljne da je podmire. Porodice najviše novca izdvajaju za hranu, 602 konvertibilne marke, za stanovanje i komunalne usluge 507 KM, za odjeću i obuću 159, za prevoz 170 KM, a održavanje domaćinstva 100 KM. Najmanje su izdvajali za higijenu i negu zdravlja – svega 74 KM.
Kada se uzme u obzir čitava Bosna i Hercegovina, potrošačka korpa je iznosila 1.574 KM, a prosječna plata je iznosila 811 KM.
Svuda poskupljenja
Potrošačke korpe skoro ni u jednoj bivšoj republici ne miruju. Oscilacije su manje u onima u kojima su u opticaju jake valute.
U Srbiji su potrošačke cijene u 2010. godini porasle za 10,3 odsto. U Republici Srpskoj je decembar 2010. za 2,5 odsto bio skuplji od decembra 2009. godine, a u Federaciji – 4,2 odsto. U Crnoj Gori su potrošačke cijene za godinu dana porasle 1,1 odsto, baš koliko i u Hravatskoj – 1,1 odsto. U Sloveniji je rast bio 1,8 odsto, a u Makedoniji – devet odsto. Novosti