BEOGRAD, Dug je uvijek bio loš drug, a to je zbog svjetske i domaće krize osjetio najveći broj preduzeća, od malih do velikih. Devizni kurs je skočio, izvoz stagnira, a očekivana zarada privrednika je izostala. Zbog toga ne znaju kako da vrate kredite ni u zemlji, niti u inostranstvu. Ukupni dug preduzeća u Srbiji i van nje je više od 20,7 milijardi evra. U ovoj godini, samo za rate pozajmica prema inostranstvu treba odvojiti oko 2,9 milijardi evra.
Prema podacima Kreditnog biroa, krajem prošlog mjeseca, firme su u zemlji bankama dugovale nešto više od 10 milijardi evra. Od toga, su 1,77 milijardi evra nenaplativi zajmovi, odnosno banke ne mogu da dođu do svojih plasmana.
Podaci NBS, inače, pokazuju da je učešće problematičnih kredita privrede u ukupno odobrenim kreditima dostiglo čak 21,9 odsto. Sektori sa najvećim učešćem ovih pozajmica su prerađivačka industrija (26,8 odsto), poljoprivreda (25 odsto), obrazovanje (21,4 odsto), trgovina (19,8 odsto), građevinarstvo (19,6 odsto).
– Veliki broj preduzeća u posljednjih deset godina olako se zaduživao – smatra Mlađen Kovačević, redovni član Akademije nauka za ekonomiju. – Privrednici su očekivali da će kurs biti stabilan, a izvoz da raste. Zbog toga su, naročito dobrostojeće firme, ulazile u kreditne aranžmane van Srbije, jer su kamatne stope bile znatno povoljnije nego kod nas. Kriza je učinila svoje i sada najveći broj preduzeća koji se zadužio, ne zna kako da izmiri svoje obaveze. U ovom trenutku, sigurno je da te inostrane banke neće plijeniti imovinu preduzeća, već će pokušati da iznađu najbolje moguće rješenje, najvjerovatnije kroz reprogram dugova. Ali, problem i dalje ostaje, odnosno dugovi se samo gomilaju. Samo u ovoj godini biće prenijeto oko 3,5 milijardi obaveza iz prethodne decenije, od toga je 45 odsto obaveza nastalih u periodu prije 2000. godine.
Firme su se u inostranstvu zaduživale po kamatama između 3,8 do sedam odsto, a čak 89,9 odsto tih zajmova je sa promjenjivom kamatom. Prosječan rok otplate je četiri godine i tri mjeseca, a grejs period oko 36 mjeseci.
Kako kaže Kovačević, bankari su sebični, tako da će braniti svoj interes podizanjem kamata, koje će naravno da plate oni koji mogu i koji moraju da se zaduže. Zbog povećanog rizika naplate kredita, sigurno je da će banke podizati svoju cijenu ne bi li smanjile gubitke nastale na drugoj strani.
– Bankama iz inostranstva koje su odobrile našim firmama zajmove nije u interesu da im plijene imovinu po Srbiji, odnosno da preuzmu vlasništvo, jer šta će sa njima da rade – ističe Kovačević. – U zemlji već imamo da su aktivirane neke hipoteke, uglavnom kod malih preduzeća, ali se i to teško prodaje.
Bankari smatraju da će uvećani rizik loših kredita da nadomjeste višom cijenom kapitala za privredu. Ukoliko se nastavi sadašnji stepen kašnjenja u otplati, to će biti neminovnost i samo je teško reći kada će tačno krediti poskupiti.
Država
Prema podacima Udruženja banaka Srbije, kredite trenutno ima oko 35.000 preduzeća, a od toga trećina kasni u otplati rata više od 15 dana, dok nešto iznad 6.000 firmi u docnji je dužoj od tri mjeseca. Preduzetnici bankama duguju oko 47 milijardi dinara.
U domaćoj privredi nema gotovo nijedne firme koja nešto nekome ne duguje, ali s druge strane i preduzeća od države potražuju oko 150 milijardi dinara. Takođe, velike su obaveze između samih firmi. Zbog toga je bila predložena multilateralna kompenzacija ili prebijanje dugova, ali zasada od toga nema ništa. Novosti