BEOGRAD, Od 2015. do 2017. godine Srbija je Duing biznis listi Svjetske banke napredovala 48 mjesta da bi u najnovijem izvještaju pala za pet mjesta.
Plasman na 48. mjesto među 130 zemalja je i dalje dobar rezultat, posebno zato što ni u jednoj kategoriji Srbija nije zabilježila pogoršanje, već su samo druge zemlje ostvarile mnogo veći napredak.
Međutim, ipak se postavlja pitanje zašto Vlada Srbije nije u toku prošle izvještajne godine (do juna) sprovela nijednu reformu, osim završetak reforme građevinskih dozvola, posebno zato što čak imamo i radnu grupu pri Vladi za Duing biznis listu kojom predsjedava potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, a najavljivali su da će ući u top 30.
U Vladi Srbije se brane da jesu radili, ali da je moglo brže. Tako potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović tvrdi da je zakon o katastru usvojen u skupštini u maju, mada je bio spreman još u novembru.
Zakon kojim se pečat izbacuje iz upotrebe je usvojen u oktobru pa će se i efekat toga videti tek u narednom izvještaju. Ipak nema odgovora na pitanje zašto nisu usvojeni pravilnici kojim se olakšava priključak na struju po čemu smo pali na 104. mjesto u svijetu, što zbog toga što treba u prosjeku 125 dana da se on dobije, što zbog cijene 212 odsto godišnjeg prihoda po stanovniku što je skoro 11.000 dolara.
Mihajlović najavljuje da će do kraja godine Ministarstvo energetike i EPS to morati da riješe, ali i u prošlogodišnjem izvještaju u toj oblasti Srbija je bila najlošije plasirana pa se ništa nije dogodilo godinu dana.
Takođe, po plaćanju poreza nalazimo se na 79. mjestu i tu takođe nije bilo nikakvog napretka mada se reforma Poreske uprave sprovodi od 2014. godine.
Srbija je daleko iznad prosjeka regiona i po vremenu potrebnom za plaćanje poreza (225,5 sati godišnje) i po broju različitih poreza (33) i po indeksu procedura nakon podnošenja poreske prijave kao što su za povraćaj PDV-a ili ispravki kod poreza na dobit gde smo daleko gori od proseka regiona.
U ovoj oblasti recimo već šest godina se priča i radi na smanjenju parafiskalnih nameta i uvođenju reda u naknade prije svega lokalnih samouprava. Sada Ministarstvo finansija Srbije obećava da će taj zakon konačno biti usvojen do kraja godine prilikom usvajanja zakona o budžetu.
Još jedna oblast gdje je Srbija loše plasirana je zaštita manjinskih investitora (83. mjesto), ali nema nikakvih najava da bi ovde moglo doći do nekog poboljšanja.
Prilikom isticanja značaja Duing biznis liste najčešće se može čuti da će ako Srbija bude tamo dobra doći strani investitori.
Stručnjaci smatraju da to baš i nije tačno. Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da investitori možda pogledaju tu listu kao prethodnu informaciju ali da svakako ulaganje stotina miliona evra ne baziraju na njoj.
„Ljudi misle da investitori u svetu gledaju tu listu, ali niko neće uložiti milione na slepo. Drugo, naša ekonomija je nestabilna, dve godine je poboljšanje, pa dve godine pogoršanje. Strani investitori prvo ispituju tržište, pa se onda dogovore sa Vladom, a koliko znam naša Vlada ispunjava sve te obaveze. Za investitore nisam siguran. Recimo šta Fijata briga koliki su porezi u Srbiji ili kolike su takse kada ih ne plaća. Nigde u listi se ne meri kada Vlada stane uz kompaniju a protiv štrajka sindikata“, ocjenjuje Savić dodajući da je upitna i objektivnost svih tih rang lista međunarodnih institucija. On takođe ističe da ga ovaj pad ne brine, kao što nije bilo razloga za euforiju kada smo beležili skokove na toj listi.
Da ovo nije značajna promjena slaže se i Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu dodajući da na ovoj listi stojimo dobro, dok recimo po indeksu konkurentnosti ne ili po indeksu upravljanja državom Svjetske banke gde smo među najgorima u Evropi.
„Pitanje je kolika je relevantnost liste na kojoj je Gruzija ispred Nemačke ili Azerbejdžan ispred Austrije. Mana ovih pokazatelja koji mere konkretne slučajeve što se vlade fokusiraju na njih, ali to uopšte ne znači da je opšte stanje u toj oblasti dobro. Recimo mi smo dobri u izdavanju građevinskih dozvola, ali nelegalna gradnja buja. Tu nešto nije u redu. Izdavanje lokacijskih dozvola prati korupcija, nema dovoljno lokacija za gradnju, nema urbanističkih planova… To je kao kada đacima stalno dajete iste zadatke, pa oni nauče samo njih, a ne znaju ništa o celoj toj oblasti. S druge strane, korisno je što države uglavnom reše to što se vidi na Duing biznis listi tako da verujem da će to biti slučaj i sa priključkom za struju i drugim indikatorima“, objašnjava Arsić. Danas