SARAJEVO – Iako je iz Evropske unije stigla dobra vijest da će proizvođači i izvoznici voća i povrća iz zemalja zapadnog Balkana i u narednih pet godina svoju robu prodavati bez carina kupcima u Evropskoj uniji, povrtari i voćari iz BiH se žale da im ta pogodnost neće mnogo pomoći.
Proizvodnja je skupa, ističu oni, a ove godine domaći proizvođači voća tek su ponešto izvezli, jer im je proljetos mraz ubio rod.
S druge strane, prema podacima iz Vanskotrgovinske komore BiH, kada je voće i povrće u pitanju, BiH je u prvih 11 mjeseci ove godine izvozila više nego u istom periodu prošle godine, dok je manji izvoz zabilježen kod vina. Konkretno, u prvih 11 mjeseci prošle godine voća i povrća izvezeno je u vrijednosti blizu 84 miliona KM, a ove godine skoro 90 miliona KM, dok je vina u prvih 11 lanjskih mjeseci izvezeno više od pet miliona KM, a u istom periodu ove godine nešto više od tri miliona KM.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, za “Nezavisne” kaže da je u 2020. proizvodnja voća bila manja nego prethodnih godina.
“Imali smo dosta lošu godinu, proljećni mraz nam je uništio rod, tako da praktično i nismo imali neke velike ponude za izvoz. Jako malo izvozimo na područje zapadne Evrope, jer ne možemo nikako da nađemo zajednički dogovor s njihovim trgovcima i velikim tržnim centrima. Nemamo za njih ni veliku ponudu, tek smo u povoju sa podizanjem novih zasada, a nemamo ni sortiment koji zemlje zapadne Evrope traže. Imamo jabuku ajdared, koju traži Ruska Federacija, ali su i oni pooštrili kriterijume, čak su i oštriji nego u EU, tako da smo i tamo teško prolazili”, kaže Dojčinović.
U Rusiju su, ipak, prema njegovim riječima, uspjeli da izvoze kruške, dok se mršavi izvoz u EU uglavnom odnosi na plasman novih sorti voća, pretežno jabuka, u nordijske zemlje.
Dojčinović dodaje da voćarima iz RS veći problem predstavlja domaće tržište zbog prekomjernog uvoza.
“Imamo prekomjerni uvoz iz Poljske, Slovenije i Italije, a najviše iz Moldavije, Makedonije i Srbije. Dolazi nam lošija roba, po dosta nižim cijenama. Oni imaju velike izvozne stimulacije, dok mi u BiH to nemamo. Imaju stimulaciju od 20 evrocenti za izvoza, a mi gdje god da vozimo plaćamo deset evrocenti za carinu, i to je odmah 60 feninga razlike”, ističe Dojčinović te podsjeća da stalno apeluju na uvođenje zaštitnih mjera, ali država za to, kako kaže, nema sluha.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, za “Nezavisne” kaže da je dobra svaka mjera koja se donese po pitanju izvoza.
“Time se postiže bolja cijena u tržištu, ali naše poljoprivredne proizvođače satra uvoz. Zemlje iz okruženja i EU povećale su proizvodnju, imaju zalihe, slabo i kupuju, a izvoze dosta. Imamo problem, jer je naše voće preskupo, imamo preskupu proizvodnju zbog nebrige države. To je začarani krug kojeg je vrlo lako riješiti, ali ova država to neće da radi. Treba puno više podrške da smanjimo cijenu proizvodnje, kako bi naša roba bila konkurentnija na tržištu”, kaže on.
Kako navodi, iz ovog entiteta se u zapadnu Evropu izvozila jabuka, kruška, malina, šljiva te jagoda, najviše u Njemačku, dok je izvoz povrća toliko loš da statistiku o tome praktično i ne vode.
“Ne bismo uopošte imali potrebe da izvozimo da država da podršku, jer je ono što mi proizvodimo kvalitetno, ali nam je proizvodnja skupa bez podršku države. U FBiH nemamo ni plavi dizel”, kaže Bićo.
Prema analizama koje je Vanjskotrgovinska komora BiH uradila s USAID-om, u prošloj godini od voća najviše su izvožene smrznute maline, zatim kruške, pa svježe jabuke. U EU najviše se izvozilo u Italiju, Njemačku i Sloveniju, a od zemlja u regionu u Srbiju i Hrvatsku. Od povrća najviše je izvožen kornišon i to u Njemačku.
Osim jabuka, šljiva i kukuruza šećerca, bez carinskog opterećenja i u narednih pet godina sa zapadnog Balkana u EU izvoziće se, između ostalog, krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi…
Prema odluci Evropske unije o autonomnim trgovinskim mjerama (ATM) i proizvođačima vina iz regiona produžava se mogućnost za izvoz dodatnih 30.000 hektolitara godišnje, nakon što iskoriste kvote koje je EU odobrila zapadnobalkanskim ekonomijama pojedinačno, po bilateralnim sporazumima.
