BANJA LUKA – Vlada Republike Srpske intenzivirala je napore na unapređenju stanja kako bi se izbjeglo ponovno stavljanje BiH na „sivu listu“ Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – Moneyvala.
U Informacija o aktivnostima na implementaciji međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma koji je juče usvojila Vlada RS podsjeća se da je BiH tek u maju 2020. godine uklonjena sa liste „zemalja sa visokim rizikom zbog strateških nedostataka u njihovom režimu u vezi sa pranjem novca i sprečavanjem finansiranja terorizma“.
U pomenutoj informaciji se navodi da je to uveliko otežavalo poslovanje subjekata iz BiH sa poslovnim subjektima u EU.
Direktive EU
„U svrhu ocjene usklađenosti sistema prevencije i borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tim Moneyval evaluatora posjetiće BiH u periodu od 29. oktobra do 13. novembra 2023. godine. Evaluatori će posjetiti Banjaluku u gore navedenom vremenskom periodu u trajanju od pet radnih dana“, navodi se u Informaciji u koju je CAPITAL imao uvid.
S obzirom na to, kaže se dalje, da su implementacija četvrte i pete Direktive za sprečavanje pranja novca uslovi za kandidatski status BiH u EU, Vlada RS prihvatila je učešće u izradi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja BiH, te izradi Dopune prijetnje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.
„U skladu sa planom tima evaluatora predviđeno je da se sastanu sa predstavnicima Ministarstava pravde, finansija, MUP-a, uprave i lokalne samouprave, saobraćaja i veza, zatim tužilaštva i sudova, Poreske uprava, Agencije za bankarstvo, Agencije za osiguranje, Komisije za hartije od vrijednosti, Advokatske i Notarske komore, Pošta RS, te predstavnicima banaka, brokerskih kuća, kazina, lizing kompanija, mjenjačnica i mikrokreditnih organizacija“, precizira se u Informaciji.
Zakon o elektronskom novcu
Planom rada Ministarstva finansija za 2023. godinu, predviđeno je donošenje Zakona o elektronskom novcu.
Tim zakonom urediće se uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronski novac, te nadzor nad njihovim poslovanjem u RS u skladu sa Direktivom EU 2009/110/EC.
Imajući u vidu značaj evaluacije za ocjenu i buduće Moneyval preporuke, ministar pravde RS Miloš Bukejlović u informaciji ističe da je potrebno da se sve nadležne institucije Republike Srpske najozbiljnije pripreme i uključe u navedene aktivnosti.
On je istakao i da je zbog ozbiljnosti situacije, Interresorna radna grupa otpočela pripreme za predstojeću evaluaciju u saradnji sa institucijama BiH.
Pripremne aktivnosti, precizirao je ministar, obuhvataju popunjavanje Moneyval upitnika, pripremu relevantih informacija za evaluatore, prevode tih informacija i materijala, te svih relevantih zakona RS, kao i odabir i pripremu predstavnika različitih institucija u Republici Srpskoj koji će razgovarati sa evaluatorima.
„Obaveze institucija RS su da obezbijede informaciju o nekoliko predmeta pranja novca i nekoliko presuda i oduzimanja imovine koja će pokazati efikasnost sistema u oblasti istraga i procesuiranja krivičnog djela pranja novca“, naveo je Bukejlović.
Pored toga, on je istakao da je neophodno pripremiti Informaciju o aktivnostima preduzetim od strane organa RS na stvaranju preduslova za nadzor u skladu sa odredbama novog Zakona o sprečavanju pranja novca.
Inspektorat RS vrši nadzor
On je istakao i da je Interresorna radna grupa jednoglasno prihvatila prijedlog da nadzor nad obveznicima u segmentu sprečavanja pranja novca koji nije regulisan posebnim propisima, vrši Inspektorat RS.
Prema tom prijedlogu, Inspektorat RS vršio bi nadzor za privredna društva za reviziju, te knjigovodstvene i računovodstvene usluge, poreske savjetnike, advokate, notare, posrednik u prometu nekretnina i pošte.
Pored toga, Inspektorat bi vršio nadzor nad pravnim licima i preduzetnicima koji nisu banke, a sprovode aktivnosti kao što su usluge prenosa novca i vrijednosti, izdavanje putničkih čekova i bankarskih mjenica, izdavanje garancija i jemstava, iznajmljivanje sefova, forfeting, davanje zajmova, kreditiranje i nuđenje i posredovanje u pregovorima o zajmovima.
Za nadzor nad svim navedenim subjektima do sada je bila nadležna Poreska uprava RS, a sada će taj posao raditi Inspektorat RS. Pored njih, inspektori će ubuduće vršiti nadzor pravnih lica i preduzetnika koji su registrovani za vođenje licitacija, trgovinu plemenitih metala i dragog kamenja, trgovinu umjetničkim predmetima i trgovine plovilima, vozilima i letjelicama.
Pored Vlade RS, za dolazak evaluatora Moneyvala pripremaju se i na nivou BiH.
Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti juče je usvojio izmjene i dopune Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, s ciljem daljnjeg usklađivanja s relevantnim međunarodnim propisima i praksama u ovoj oblasti.
Najviše posla imaju banke
„Izmjenama i dopunama Pravilnika, između ostalog, preciziraju se odredbe koje se odnose na sumnjive transakcije, proširuju liste rizika, te daju nove smjernice i indikatori radi olakšavanja i unapređenja rada obveznika Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Usvajanjem ovog pravilnika, dodaje se u saopštenju, želi se dodatno ojačati borba protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti o čemu će se razgovarati i tokom najavljenog posjeta Moneyval delegacije BiH u 2023. godini.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da privrednici nemaju razloga da budu nezadovoljni trenutnom legislativom iz oblasti borbe protiv pranja novca, ali da pozdravljaju sve aktivnosti koje će voditi ka poboljšanju opšteg poslovnog ambijenta.
„Najveći teret, odnosno najviše posla u vezi sa tim zakonom o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti pao je na banke koje su uvele dodatne kontrole, ali ako se ne varam to se uglavnom odnosi na veće novčane transakcije“, kaže Trivić.
Što se tiče privrednika, ističe on, svakako im je u interesu da ih zakon štiti od upliva prljavog novca, prije svega iz inostranstva.
CAPITAL: D. Momić
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“Zakon o elektronskom novcu
Planom rada Ministarstva finansija za 2023. godinu, predviđeno je donošenje Zakona o elektronskom novcu.
Tim zakonom urediće se uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronski novac, te nadzor nad njihovim poslovanjem u RS u skladu sa Direktivom EU 2009/110/EC.”
Konačno! Inače, ovaj zakon, faktički sve zemlje EU i uopšte sve zemlje na evropskom kontinentu, osim naše zemlje i možda još Albanije, Bjelorusije i Moldavije, imaju.
Ovim zakonom bi se otvorio prostor, za nove biznise, poput digitalnih servisa za prijem i slanje novca, koji su brži, fleksibilniji i povoljniji, kod poslova poput elektronske trgovine, trgovine kriptovalutama i drugim poslovima, koji se oslanjaju na finansije u kontekstu digitalne ekonomije, kao i inače, s tim da to nije zamjena za banke, već nadopuna, pošto takvi servisi obično služe za bolje upravljanje novcem, dok banke nude razne usluge vezane za finansije, počevši od davanja kredita, čuvanja novca, preko platnog prometa, mijenjanja valuta itd., dok institucije elektronskog novca, imaju samo neke bankarske funkcije, ali u nekim poslovima, mogu da posluže kao i banke i to još brže, jednostavnije i povoljnije nego banke, kao brža, lakša i povoljnija veza sa svijetom, u kontekstu upravljanja finansijama. Nadam se da će naša administracija takoreći iskopirati zakon Litvanije, Estonije ili Velike Britanije. To su zemlje koje imaju najbolji zakon u Evropi, po ovom pitanju. Konačno, broj problema sa kojim se susreću trgovci kriptovalutama, u konteksu bankarstva, biće manji, a i ne samo kod njih, već i inače, pošto banke su počele, za iole jači iznos, da postavljaju pitanja i eventualno prave probleme, dok elektronski servisi, zajedno sa nadolazećom regulacijom, ukloniće neke nedoumice i nejasnoće.