BANJALUKA – Koliko je vlastima u Srpskoj bitno da se o njima govori samo u superlativu, da novinari ne otkrivaju njihove tajne dilove i namještene javne pozive, pokazuje i novi prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS kojim se formiraju nove “udarne pesnice” za borbu protiv neistomišljenika.
Nekoliko dana nakon usvajanja represivnog takozvanog “Zakona o stranim agentima” kojim se organizacijama civilnog društva u Srpskoj lijepi etiketa “stranog agenta”, a novinarima nezavisnih medija meta na čelo zbog preživljavanja zahvaljujući međunarodnim projektima, novim ustavnim Zakonom o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, osnivaju se specijalni sud i specijalno tužilaštvo, kojim će se omogućiti progon svih onih koji se nađu na meti vrha vlasti.
Iako ovaj zakon ne donosi nijedno novo krivično djelo, nego samo ponavlja ono što je odavno regulisano drugim zakonima, on se bez problema može tumačiti kao novi vid pritiska na medije i novinare, a neki od njih juče su dobili “izlaznicu” iz Palate RS i zabranu ponovnog ulaska.
Novim prijedlogom zakona, dakle, vlast definiše stvaranje novih pravosudnih institucija i spisak krivičnih djela koje će biti u mogućnosti da preuzmu od drugih, a najviše su zainteresovani za napad na ustavno uređenje, neprijatelje, špijune, sabotaže, odavanje tajne, kao i nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija i organa RS.
Narodni poslanik Nebojša Vukanović smatra da novi zakoni pokazuju da tonemo svaki dan dublje u totalitarizam jednog čovjeka koji je odlučio da sve u Srpskoj podredi svom opstanku na vlasti.
“Prvo, nismo mi u ratnom stanju, o kakvim neprijateljima mi govorimo? Špijunaža, sabotaža, neprijatelji, kakvi su to termini? Kao da je ratno stanje. Takvi kakve je koristio Staljin prije sto godina u svojim zakonima. Ovo je metod da se zastraše i progone svi oni koji se usude da kritikuju. Ovo je napad i na slobodne medije i na opoziciju, na sve one koji iznesu kritiku ili preispituju rad institucija i nosilaca funkcija“, kaže Vukanović.
Kaže da se opravdano strahuje da bi vlast sutra mogla nekoga označiti kao špijuna, stranog agenta i progoniće ga zato što im zakon dopušta.
“Kakav specijalni sud i specijalno tužilaštvo? To će biti tijela formirana od probranih kadrova, to je sud partije. Ovo su posljednji trzaj i nemoguće je ovo sprovesti. Zakoni koje predlažu su na ivici ludila i dokaz da je imperija blizu kraja“, smatra Vukanović.
Novinarima se zabranjuje pristup institucijama Srpske
Kolumnisti i dopisniku Oslobođenja Goran Dakić juče je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbio dati riječ da postavi pitanje na pres konferenciji, a potom je zabranio i da ulazi u Palatu RS.
Dakić je za CAPITAL rekao da mu se Dodik obratio prije konferencije otkud on u Palati RS i primijetio da je to dokaz da je RS ipak demokratsko društvo. Na presu mu nije dopustio da postavi pitanje, a nakon toga je naredio da Dakiću ubuduće bude zabranjen ulazak u Palatu.
“Predsjedniku Republike, prije svega, srećan rođendan. Nemam, zapravo, šta da tome dodam, osim možda ono što sam već napisao: daleko je bolje i lakše ako negdje ne možeš ući nego ako ne možeš izaći. Ne nužno iz države“, rekao je Dakić.
Sa pravne strane bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević ne spori da Srpska ima pravo na donošenje ovih zakona.
Govori da RS kao federalna jedinica unutar BiH može da donosi ovakve zakone, zato što Ustav BiH vrši raspodjelu ustavnih nadležnosti između države i entiteta, kojom raspodjelom se taksativno nabrajaju nadležnosti BiH, a sve ostalo što Ustavom nije dato u nadležnost BiH pripada entitetima. Zato suverenitet u BiH i RS treba shvatiti kao policentričan pravni pojam i normu, kao što je slučaj u Kanadi, SAD-u, Belgiji, Etiopiji i drugim federacijama.
“Dakle, Srpska ima ustavno pravo, jer je to njena ustavna nadležnost propisana Ustavom BiH, da odredi zakonom i ovakvu vrstu zaštite ustavnog uređenja i da osniva pravosudne institucije poput specijalnog suda i specijalnog tužilaštva. Tako smo donijeli i Zakon o privrednim sudovima, kakvih sudova nemamo u FBiH i u Brčkom. Krivična djela koja se opisuju u ovom zakonu već su od ranije propisana u Krivičnom zakoniku RS i ne odnose se na organizacije civilnog društva i medije. Civilno društvo je neophodan element svakog društva, posebno u političkom raspravljanju. To je njegova suština, da detektuje probleme i da o njima raspravlja“, kaže Blagojević.
Smatra da ni Zakonom o posebnom registru neprofitnih organizacija nije zabranjen rad civilnom društvu.
“Moja dilema kada je riječ o Prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske odnosi se na onaj njegov dio gdje se kaže da se odnosi i na “nepoštovanje i neizvršavanje odluka institucija RS”. Te riječi su bile i u dopunama KZ RS koje je Ustavni sud BiH nedavno stavio van snage privremenom mjerom. Osim toga, problem vidim i u imenovanju sudija i tužilaca. Pitam se samo ko će se javiti na to? Siguran sam da se nijedan pravnik neće javiti, ako bi imenovanje sudija i tužilaca u to specijalno tužilaštvo i specijalni sud vršila neka druga institucija, a ne VSTS BiH. To kažem zbog toga što je jedino VSTS BiH nadležan za imenovanje svih sudija i tužilaca u BiH, bez obzira na to o kom sudu ili tužilaštvu se radi. Na to je svojevremeno, prije 20 godina, pristala Republika Srpska, prenijevši tu nadležnost na VSTS BiH. Stoga bi određivanje nekog drugog organa da vrši imenovanje sudija i tužilaca u specijalno tužilaštvo i specijalni sud bio svojevrstan napad na ustavni poredak BiH, imajući u vidu da je VSTS BiH dio tog poretka BiH, što je svojevremeno, u skladu sa Ustavom BiH, prihvatila RS “, objašnjava Blagojević.