BANJALUKA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić najavio je detaljnu kontrolu izveštaja opštinskih komisija za procjenu šteta od poplava kako bi se spriječile zloupotrebe obećane finansijske pomoći Vlade RS!
Bratić u razgovoru za Press RS podsjeća na negativna iskustva s isplatom podsticaja za pšenicu, kada su pojedini mlinovi, prikazujući lažne podatke o količini otkupljene pšenice, pokušali da prevare Vladu i resorno ministarstvo.
– U saradnji s Ministarstvom uprave i lokalne samouprave u narednih nekoliko dana provjerićemo tačnost podataka o šteti u jednom broju opština – najavljuje naš sagovornik.
Zar to nije trebalo uraditi prije posjete delegacije Evropske investicione banke?
– Istina, posao je trebalo uraditi prije najavljene posjete delegacije Evropske investicione banke, koja je zainteresovana za pomoć pri sanaciji štete.
Procijenjena šteta u RS je 128 miliona KM, a Vlada RS je obećala pomoć od 20 miliona. Kako nadoknaditi ovu razliku?
– Pitanje nadoknade uvek je suštinsko, jer s jedne strane imamo obavezu da pomažemo ljudima u nevolji, ali se opet javlja problem realnih finansijskih mogućnosti. Tačno je da postoji ogromna disproporcija između procijenjene štete i novca koji je Vlada RS u ovom trenutku u mogućnosti da isplati. Ipak, ako pogledamo šta se događa u drugim zemljama, koje su takođe stradale u poplavama, možemo da se pohvalimo da su naša izdvajanja prilično velika.
Niste nam odgovorili kako ćete nadoknaditi manjak od 108 miliona maraka.
– Povoljnu okolnost predstavlja činjenica da delegacija Evropske investicione banke 12. septembra dolazi u Banjaluku. Već postoji načelni dogovor da Srpskoj, ukoliko se zaista utvrdi da su štete od poplava ogromne, dodjele povlašćeni kreditni status s višegodišnjim grejs periodom.
Šta to konkretno znači?
– Moramo da budemo svjesni da kompletna šteta nikada neće biti sanirana, ali je Vlada RS donijela niz odluka o načinima na koji se može pomoći oštećenim građanima. Što se tiče poljoprivrednika, Vlada RS je još pre dva mjeseca donijela odluku da stočare, koji su pretrpjeli štetu, oslobodi obaveze vraćanja robne naknade za preuzeto đubrivo.
Da li je tačno da će predstavnici ministarstva narednih dana obići pojedine opštine kako bi se uvjerili u tačnost podataka o razmjerama štete?
– Tačno je da sam s ministrom uprave i lokalne samouprave RS Zoranom Lipovcem dogovorio da obavimo kontrolu pojedinih opština.
Zašto?
– A zašto da ne?!
Znači ne vjerujete u izvještaje opštinskih komisija o pričinjenoj šteti?
– Mi ne sumnjamo u vjerodostojnost izvještaja opštinskih komisija za procjenu štete, ali nam prethodno iskustvo govori da je uvek najbolje sve provjeriti. Pogotovo u svjetlu toga što će predstavnici Evropske banke, za desetak dana, takođe obići ova područja i ne želimo ništa da rizikujemo.
Na šta konkretno mislite?
– Da ste naše mlinare prije godinu dana pitali da li su uredno podnijeli zahtjeve za podsticaje, garantujem vam da bi se svi zakleli životom da su čisti k'o suza! Na kraju se ispostavilo da je polovina mlinova predala dokumentaciju s brojnim nepravilnostima.
Šta je s najavljenom rekonstrukcijom sistema odbrane od poplava u RS?
– Kao što sam više puta govorio, ulaganja u sistem odbrane od poplava nisu postojala 35 godina. I dalje tvrdim da nas je u februaru sam Bog pogledao, jer da su kiše potrajale samo još jedan dan, cijeli sistem odbrane u potpunosti bi popucao!
Analiziramo stanje u „Butozanu”
Šta ste uradili po pitanju optužbi Veterinarske komore RS na račun Darka Despotovića, direktora Veterinarskog instituta „Vaso Butozan”?
– Dobili smo jedno pismo iz Veterinarske komore u kome nam se ukazuje na postojanje problema u institutu. Pažljivo analiziramo cijelu situaciju, a potom vidjeti šta je najbolje rješenje. U interesu svih je da se razmirice na relaciji Veterinarska komora – Veterinarski institut što prije razrješe.
Tražite li rješenje?
– Pošto nemamo dovoljno budžetskih sredstava za samostalno finansiranje rekonstrukcije sistema, intenzivno pregovaramo s jednom italijanskom bankom o podizanju kredita od 32 miliona evra. Danas ćemo se opet sastati s Italijanima i pokušati da razriješimo sporna pitanja oko potpisivanja finansijskog aneksa ugovora.
Šta je sporno?
– U pitanju su uslovi kreditiranja koji su, prema mišljenju Ministarstva finansija RS, nepovoljniji od onih u Evropskoj investicionoj banci.
Zašto u RS još nije utvrđena otkupna cijena pšenice?
– Reč je o tome da još nije definisana otkupna cijena za Robne rezerve, što je nadležnost Ministarstva trgovine RS. Prema mojim saznanjima, najveći problem predstavlja nedostatak pšenice standardnog kvaliteta. Za detaljnije odgovore moraćete se obratiti nadležnima iz Ministarstva trgovine i Direkcije za robne rezerve RS. Press
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pozdrav za Dr Radivoja Bratića i veliko UAAA za ministra Radivoja Bratića. Bratiću vrati se struci ovo nije za tebe, ne znaš da lažeš , a da bude koliko toliko ubjedljivo.Zar ne vidiš da te lopovi vuku za nos brate Bratiću.Pogledaj bar za sebe kome je pomoć data, pogledaj ko je lagao u izvještajima o šteti, pogledaj ko su prevaranti sa pšenicom, pogledaj ko ti nije dao da kreneš sa realizacijom projekta zaštite od poplava, pogledaj još mnogo toga i reci im što prije doviđenja ja tako ne mogu, dok i sam nisi postao takav. Ako već nisi postao Bratiću.