Vlada još nije uplatila novac za aerodrom

BANJALUKA, Gradnja aerodroma u Trebinju, po svemu sudeći, neće početi u aprilu, kako je to najavljeno u novembru nakon što je Vlada RS razmatrala master plan predviđene investicije. Tada je Vlada odobrila 1,6 miliona KM za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i projektnu dokumentaciju.

– Projekat bi trebalo da bude završen do aprila, kako bi izgradnja mogla da počne na vrijeme i da aerodrom bude u funkciji do kraja 2010. sa ili bez koncesionara – najavio je početkom novembra prošle godine premijer RS Milorad Dodik.
Zoran Okilj, v.d. direktora Aerodroma Trebinje, kaže da se aktivnosti iz plana rada preduzeća 2010-2012. godine ne sprovode po usvojenom planu jer planiranih i odobrenih 1,6 miliona KM nije doznačeno.
– Plan rada aerodroma usvojila je i Vlada koja još nije doznačila novac. Očekujemo da to bude uskoro kako bismo mogli da krenemo sa izradom projekta – navodi Okilj. Istovremeno u Ministarstvu finansija RS nismo dobili odgovor kada će biti uplaćen novac za izradu projekta gradnje aerodroma.

Okilj dodaje da su za nešto više od godinu i po, od kada preduzeće postoji, ostvareni kontakti sa nekoliko zainteresovanih kompanija i investicionih fondova.
– Naša je obaveza da ne objavljujemo njihova imena do postizanja konkretnog dogovora o modalitetima saradnje. Ipak, možemo otkriti da smo u kontaktu sa pet potencijalnih investitora – kaže Okilj.
Na pitanje zbog čega je gradnja aerodroma opravdana, Okilj kaže da se za procjenu opravdanosti investicije radi tehnoekonomska studija, ističući da po prethodnoj studiji postoji ekonomska opravdanost. Inače, predviđeno je da kapacitet u prvoj fazi bude 250.000 putnika godišnje, u drugoj pola miliona i u trećoj, konačnoj, milion putnika.

Okilj tvrdi da prethodna studija opravdanosti, koju je uradila austrijska konsultantska kuća „Erport konsalting Viena“ za 114.000 evra još prije tri godine, nije detaljno analizirala karakteristike lokacije u tehničkom smislu i da je u njoj preporučeno da se karakteristike lokacije dodatno detaljno obrade. Zato je, kaže, odlučeno da se uradi ispitivanje lokacijskih uslova sa aspekta topografije, meteorologije, navigacije i drugih parametara. Ti elementi su sadržaj dokumenta „Analiza lokacijskih uslova i master plan Aerodroma Trebinje koji je uradio Građevinski fakultet Beograd. To je koštalo 204.000 KM. U odnosu na moguće varijante iz studije opravdanosti, nova iz master plana ima, tvrdi Okilj, niz prednosti. Sa aspekta topografskih prepreka položaj poletno sletne staze je, ističe, daleko povoljniji jer nema fizičkih smetnji za prilaz vazduhoplova na sjeverni prag piste iz smjera sjeverozapada, sa aspekta troškova građevinskih radova prednost je u znatno manjim količinama iskopa i nasipa koje su deset puta manje.

Sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa prednost je u znatno manjoj površini koju je potrebno otkupiti od pojedinaca (po varijanti iz studije oko 52 hektara, po novoj varijanti samo 0,6 hektara), sa aspekta dodatnih troškova infrastrukture (po varijanti iz studije bilo je potrebno izmjestiti oko dva kilometra lokalnog puta, a po novoj varijanti nema izmještanja puta), sa aspekta geologije (po varijanti iz studije poletno-sletna staza bi se nalazila na Zubačkom rasjedu – poznatom tektonskom rasedu, a po novoj varijanti cjelokupni kompleks je van raseda).

Treba otkupiti zemljište
Od ukupno 137 hektara zemljišta koje je potrebno za smještaj svih osnovnih i pratećih sadržaja aerodroma, kaže Okilj, 6.176 kvadratnih metara nalazi u vlasništvu pojedinaca, a ostatak je državna svojina. Dijelovi privatnih parcela nalaze se u rubnim dijelovima aerodroma. „Plan parcelacije će se naći na prvoj narednoj sjednici SO Trebinje sredinom mjeseca“, kaže Okilj. Nakon toga bi Vlada trebalo da donese odluku o utvrđivanju opšteg interesa, nakon čega tek slijedi otkup zemljišta od sadašnjih vlasnika.  Blic