BEOGRAD, Na tržištu Srbije ni 50 odsto mlijka ne spada u “ekstra klasu” i kvalitet je jedan od najvećih izazova i zadataka u ovoj industriji budući da će taj procenat morati da bude stoprocentan kako se budemo približavali EU, ističu predstavnici tog sektora. 
Tržište mlijeka i mliječnih proizvoda je grupa koja ima prostora za unapređenje i mogućnost popravke i moramo da radimo na kvalitetu mlijeka i da pripremamo naše proizvođače za izlazak na evropsko tržište, kaže sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u Privrednoj komori Srbije Nenad Budimović.
“Važno je da kvalitetom dobijemo tu bitku”, ističe on i dodaje da je u Srbiji danas oko 40 odsto mlijeka ekstra kvaliteta, a da je ostatak van potrebne zone kvalteta.
To, kako objašnjava, ne znači da ostalo mlijeko nije dobro, već da nije u takvoj zoni ektra kvaliteta i na tome se mora ozbiljnije poraditi.
Budimović ističe da su naši proizvodi koje izvozimo na strana tržišta zadovoljavajućeg kvaliteta i kao primjer naveo feta sir koji se najviše izvozi na rusko trižište.
“Tržište mlijeka i mliječnih proizvoda je grupa koja ima prostora za unaprjeđenje i mogućnost popravke”, rekao je Budimović.
Predsjednik UO Udruženja proizvođača mlijeka Ljubiša Jovanović rekao je Tanjugu da je u Srbiji mlijeko ekstra klase zastupljeno sa ne više od 45 odsto od svog mlijeka koje se otkupljuje.
Navodi da je najveći izazov kada je u pitanju ova oblast kvalitet i da su najveći problemi sektora nekonkurentnost, kako što se tiče tehnologije, tako i znanja i svega drugog.
“U prethodnom periodu vodila se jako loša politika, sa izuzetkom posljednje dvije, tri godine od kada imamo dobru saradnju sa vladom i praktično ti efekti su se već pokazali”, istakao je Jovanović ističući da se ne može tako brzo doći do rezultata “jer je stanje dugo bilo zapušteno”.
“To je jedan dugotrajan proces i svaki poremećaj koji prekine razvoj, kasnije uzme znatno više vremena. Kvalitet je najveći izazov koji možemo da očekujemo kada sredimo stanje u sektoru”, naveo je Jovanović.
Kako kaže, još uvijek smo daleko od evropskog kvaliteta, a u Evropi ekstra klasa je jedina priznata klasa koja se proizvodi i otkupljuje.
On je objasnio da je situacija u Vojvodini daleko bolja nego u ostatku Srbije što se kvaliteta mlijeka tiče.
U narednim godinama najveći zadatak svih nas treba da bude da se pozabavimo edukacijom farmera u centralnoj Srbiji, naveo je Jovanović.
Predstavnici tog udruženja još ranije su ukazali da bilo važno dati prelazni rok i vrijeme onima koji žele da unaprjede kvalitet, kao i da bi trebalo napraviti drugačiju klasifikaciju kada je u pitanju davanje subvencija.
Predstavnici Centra za investicije FAO (Organizacije UN za hranu i poljoprivredu nedavno su na kongresu mljekarstva održanom u Beogradu istakli da Srbija ima malo grla stoke na farmama kada je riječ o malim proizvođačima (svega 2, 8 krava po gazdinstvu).
Kod čak 95 odsto malih proizvojača kvalitet mlijeka nije u skladu sa standardima EU, dok kod velikih 70 odsto mlijeka zadovoljava standarde EU.
Kod srednjih proizvođača, 62 odsto mlijeka ima zadovoljavajući kvalitet.
Takođe su ukazali na to da mljekarska industrija u Srbiji prima 70 odsto ukupne podrške u cijelom sektoru agrara, odnosno da taj sektor dobija veću finansijsku pomoć nego ratari ili drugi poljoprivredni proizvođači.
Oni ističu i da je u zemljama EU u proteklih pet godina opao nivo finansiranja mljekarske industrije i da je indeks cijena u mljekarskoj industriji od prošle godine porastao za 23 odsto.
Inače, predstavnici resornog ministarstva nedavno su najavili da će premije za mlijeko ostati sedam dinara za litar, a još se razmatra da li će ostati i zaštitne mjere na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Stav o tome očekuje se iduće nedelje.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović rekao je da će se prilikom donošenja te odluke voditi računa da se, prije svega zaštite domaći proizvođači mlijeka.
On je podsjetio da je vlada prije godinu i po dana uvela zaštitne mjere u cilju da zaštiti prije svega mljekarski sektor i sektor mesa administrativnim putem i kako nas ne bi “preplavilo” mlijeko iz EU koje je tad postojalo kao višak.
Neki podaci ukazuju da je na nivou EU u posljednjih godinu i po dana uloženo oko milijardu i po evra kako bi se izborili sa problemom viškova mlijeka. Tanjug